Kako posrnule firme podići na noge

Američki investicioni fond Ka-Ka-Er zainteresovan je da otkupi nekoliko velikih privatnih srpskih kompanija koje su u blokadi ili stečaju. Uslov bi bio da se firme poput "Farmakoma", "Interkomerca" ili "Beohemije" oslobode dugovanja dok bi investitori organizovali proizvodnju. Kada bi one stale na noge, mogle bi i da se prodaju kako bi se izvukla bar neka korist.

Da li je došlo vreme da Srbija dobije banku za nenaplativa potraživanja. Nagomilani nenaplativi krediti privredi i stanovništvu premašuju 3,5 milijarde evra. Ako bi se ta nenaplativa potraživanja izmestila u posebnu banku, mnoge firme bi, oslobođene balasta duga, mogle da nađu kupca i ponovo pokrenu proizvodnju. 

Zato deo stručnjaka smatra da bi to bio dobar potez jer, kada se povećava ekonomska aktivnost, raste i zaposlenost.

"Privatni investitor donosi ekspertizu iz poslovanja tih kompanija i poseduje znanje i poslovne kontakte da omogući poslovni preokret kod dužnika, što će im na dugi i srednji rok povećatii vrednost i omogućiti prodaju uz profit", kaže Aleks Milovanović, konsultant za strana ulaganja.

Samo "Farmakom", "Beohemija" i "Interkomerc" napravili su nenaplativi dug uglavnom državnim bankama od nekoliko stotina miliona evra i ostavile bez posla hiljade radnika. Njihovi poverioci Agrobanka, Privredna banka Beograd, Srpska banka nisu mogle da naplate kredite, a država nije htela da ih dokapitalizuje, pa su i one zajedno sa tim firmama otišle u stečaj.

Da li država sada treba da osniva novu banku za propale kredite ili da privatne firme prepušta zakonima tržišta. 

Profesor Ekonomski fakultet Beograd Đorđe Đukić kaže da država nikakve resurse poreskih obveznika ne bi smela da angažuje za te stvari jer je to rezultat prošlih odluka uprava banaka, članova upravnih i izvršnih odbora banaka koji su na bazi lošeg stepena obezbeđenja ili loših procena rizika odobravali te kredite.

"Prema atome, akcionari tih banka treba da snose posledice za loše odluke u prošlosti, a ne država", kaže Đukić.

U Evropskoj uniji taj problem rešavaju kroz različite premije rizika.

"Jedan od mehanizama koji apsolutno favorizuje dobro upravljanje banaka premijom rizika i kažnjava lošu upravu jeste diferencirana premija na osuigurane depozite i mislim da NBS i Ministarstvo finansija ne trebaju da čekaju već da pribegnu primeni takvog projekta", kaže Đukić.

Ukoliko se država ipak odluči da osnuje banku za loše kredite, ona bi imala minimum sredstava u vidu osiguravajućeg fonda. Koliko bi to koštalo poreske obveznike još ne postoji računica, ali uz firme tu bi se našli i nenaplativi krediti fizičkih lica koji takođe nisu zanemarljivi.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 30. март 2025.
14° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом