Dobra godina za "Nikolu Teslu"

Aerodrom "Nikola Tesla" za pola godine ostvario bruto dobit od blizu milijardu dinara, čime je šest odsto premašio plan. Sve veći broj putnika iz regiona putuje preko Beograda, rekao za RTS generalni direktor Velimir Radosavljević.

Beogradski aerodrom "Nikola Tesla", u prvih šest meseci ove godine, ostvario je bruto dobit od 947 miliona dinara, čime je za šest odsto premašen bilans predviđen planom poslovanja za taj period.

Tokom letnjih meseci zabeležen je i izuzetan porast obima saobraćaja, a u julu aerodrom je uslužio 384.000 putnika, što je istorijski rekord za taj mesec od osnivanja aerodroma. Očekuje se da će ta brojka već u avgustu biti premašena.

Generalni direktor aerodroma "Nikola Tesla" Velimir Radosavljević rekao je za RTS da su pristupanjam naše zemlje sporazumu o otvorenom nebu i liberalizacijom viznog režima stvoreni samo preduslovi za napredak, ali da to nije bilo dovoljno.

"Ključni faktor je stvaranje tržišta i postavljanje jednakih uslova svim aviokompanijama. Ostvarili smo izuzetno aktivan odnos prema avioprevoznicima koji se podstiču da šire svoju ponudu, a vodimo računa o potrebama i željama najrazličitijih klasa putnika", kaže Radosavljević.

Govoreći o tome da li će se aerodrom "Nikola Tesla" nametnuti i kao najvažnija aviobaza u regionu, Radosavljević kaže da aerodrom već postaje lider u regionu, a da je dobijanje  prestižne evropske nagrade za najveći broj novih aviokompanija - najbolji dokaz za to.

"Najbitnije je da se sve većom ponudom i povoljnošću te ponude omogućava našim građanima da više ne moraju da prelaze državnu granicu ka drugim aerodromima, a svoju regionalnu dominaciju prepoznajemo u tome što veći broj putnika iz severoistočnog dela Hrvatske, iz skoro cele BiH putuje preko Beograda", kaže Radosavljević.

Radosavljević ističe da svakako treba ubrojati i ljude iz Makedonije i Crne Gore koji transferno putuju preko Beograda.

Strateški plan

Osvrnuvši se na dugoročniji plan za poslovanje aerodroma kako bi se pozitivan trend nastavio, Radosavljević kaže da se strategija i vizija razvoja tog preduzeća odvija u više pravaca. Na infrastrukturnom planu započinje izgradnja proširenja terminalne zgrade čime će se omogućiti daleko veći broj sadržaja za putnike.

"Novom stajankom, odnosno platformom veličine četiri fudbalska igrališta mi ćemo proširiti svoj kapacitet", kaže Radosavljević.

Na finansijskom planu cilj je da se sve većom ponudom i sve većim obimom saobraćaja koji postoji stvore mogućnosti da se dalje snižavaju cene usluga, koje aerodrom naplaćuje aviokompanijama.

"Na taj način, dakle stvranjem konkurencije mi posredno doprinosimo da sve veći broj naših građana sebi može da priušti najkonforniji tip prevoza, a to je putovanje avionom", kaže direktor aerodroma.

Direktor Radosavljević kaže da najviše što beogradski aerodrom može da doprinese prilikom prenamene vojnih aerodroma je pomoć i korišćenje iskustva, odnosno prenošenje znanja.

"Naravno da smo ponosni što trenutno doprinosimo jednom od najvećih investicionih projekata sada u Srbiji, a to je osposobljavanje za civilnu namenu aerodroma "Morava" u Lađevcima kod Kraljeva", rekao je Radosavljević.

Број коментара 10

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 27. септембар 2024.
21° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи