Hospisi na čekanju, potrebna sistemska rešenja za palijativno zbrinjavanje

Kada se bliži kraj života, briga ne bi trebalo da bude samo kako smanjiti fizički bol, važno je i emocionalno i psihičko stanje. Ukratko, potrebno je palijativno zbrinjavanje, na koje čeka između 16.000 i 20.000 pacijenata, za koje uglavnom nema mesta u medicinskim ustanovama.

Sve je više ljudi obolelih od malignih bolesti, zbog čega je hospis potrebniji nego ikada pre. Trenutno postoji dnevni boravak ali ne i stacionar.

"Palijativno zbrinjavanje nameće se kao jedna velika potreba, a to je posebno izraženo u društvima poput našeg u kojima je sve manje mladih ljudi koji mogu da se brinu o starijim sugrađanima. Uz to, nedostaju i sistemska rešenja za sve te probleme", rekao je gostujući u Jutarnjem programu rukovodilac Službe za palijativno zbrinjavanje "Belhospisa" Miodrag Bogićević.

Važno je naglasiti da je palijativno zbrinjavanje, osim za obolele od malignih bolesti, potrebno svima koji se suočavaju sa bolestima koje ih životno ugrožavaju.

Centar "Belhospis" radi sa onkološkim pacijentima na teritoriji Beograda i ima zbrinjavanje u kućnim uslovima, odnedavno i dnevni boravak. U Srbiji postoji 13-14 bolničkih jedinica za palijativno zbrinjavanje, dok terenske službe Domova zdravlja obilaze ovu kategoriju pacijenata.

"Ono što je sistemski potrebno uraditi jeste da se reši kontinuitet zbrinjavanja od momenta kada konzilijum donese odluku da više nema specifičnog lečenja ili bilo kojih mogućnosti za izlečenje kako bi porodica znala kojim putem da ide i kome da se obraća za pomoć", objašnjava Bogićević.

O hospisu se govori već godinama ali on u našoj zemlji još ne postoji iako je potreban.

Ideal palijativnog zbrinjavanja je da pacijent bude kod kuće što duže i da se pomogne porodici jer ona podnosi najveći teret, a hospisi i treba da postoje za situaciju kada to više nije moguće.

"Ovde je problem što se, zbog nedostatka kapaciteta u zdrastvenim centrima, umesto u hospise ti pacijenti smeštaju u socijalne ustanove koje nisu u mogućnosti da na adekvatan način brinu o ovakvim pacijentima", naglašava Bogićević.

Van Beograda situacija je takođe teška iako postoje primeri dobre prakse zahvaljujući pre svega radu nekih organizacija civilnog društva koje, u saradnji sa državnim institucijama, nalaze modele kako da pomognu.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 02. април 2025.
14° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом