Jelke se ne kradu, one se neguju

Iz požeškog rasadnika "Srbijašuma" jelke su otputovale u sve veće gradove, širom zemlje. Ostala je tek poneka, jer je ove godine interesovanje veće nego ranije, a kupci su odlučili da svoje novogodišnje drvo obezbede na vreme.

"Tako da je prodaja krenula čak tamo i sredinom novembra meseca. Uglavnom se traže iste vrste sadnica za novogodišnje jelke, a to su smrča, Pančićeva omorika i bodljiva smrča", kaže Predrag Tasić iz "Srbijašuma", rasadnika u Požegi.

Jelke sa busenom većina kupaca, nakon praznika, vraća u prirodno stanište. Na području šumskog gazdinstva Užice nisu evidentirane šumske krađe uoči praznika. Stalne kontrole utiču i preventivno, pa je ove godine zabeleženo samo devet takvih slučajeva.

"Najčešće se krađe dešavaju u prigradskim šumama, gde je stanovništvo i zastupljenije, tako da te krađe koje su i šumske štete koje su nastale su tu. Što se tiče cele teritorije Srbije, uz administrativni prelaz, uz administrativnu granicu sa Kosovom jako su zastupljene, ali dole već gazduju druga šumska gazdinstva, nije u našoj nadležnosti, tako da mi nemamo taj problem", kaže Slaviša Radosavljević, direktor šumskog gazdinstva "Srbijašuma", Užice.

Oni koji se odluče za šumsku krađu suočavaju sa visokom novčanom kaznom i - u zavisnosti od štete - zatvorom od jedne do tri godine.

Na teritoriji užičkog gazdinstva, za pošumljavanje ima slobodno samo do 1,5 odsto zemljišta. Raste svest o prirodnom bogatstvu kojim raspolaže zapadna Srbija, a dodatnim merama se suzbija neplanska gradnja.

"Da ta gradnja, koliko, toliko bude od prirodnih materijala i da podseća na te objekte kakvi su nekad pravljeni u ovim krajevima, a to je kuća starovlaškog tipa, dvodelna kuća.  Trudićemo se kao park prirode, pokušavaćemo i sa Zavodom za zaštitu prirode da vratimo, da u nekim delovima pravimo te objekte kakvi su nekad bili. Unutra oni mogu biti savremeni objekti, ali spolja da podsećaju na te stare objekte", kaže Aleksandar Milovanović, referent za zaštićena područja gazdinstva "Srbijašume" Užice.

Novogodišnje jelke - umesto na deponiju - treba vratiti u prirodno stanište, ali to nije dovoljno. Mora se promeniti odnos prema šumskom bogatstvu, jer šume nisu mesta za odlaganje smeća već prirodni izvor kiseonika i zdrave vode.