Građani veći dobrotvori od kompanija

Prošle godine prikupljeno je 27,3 miliona evra u humanitarnim akcijama, najčešće za zdravstvo, marginalizovane grupe, smanjenje siromaštva i ulaganje u obrazovanje, pokazuje istraživanje Fondacije "Katalist Balkans”, koja čini deo Koalicije za dobročinstvo i koja već šestu godinu objavljuje izveštaje o stanju filantropije u Srbiji.

Miloš Janković ispred "Balkans fondacije" navodi da su do sada kompanije bile najveći donatori ali da su ove godine to prvi put bili građani sa preko 11 miliona dolara".

"Ove godine prvi put se desilo da su građani kroz različite akcije masovnih davanja donirali više nego kompanija i tako postali zapravo najveći donatori u Srbiji sa nekih preko 11 miliona evra doniranih sredstava", navodi Janković.

Dodaje da rezultati pokazuju da se donira pre svega za zdravstvo, smanjenje siromaštva i obrazovanje, i to ne samo u urgentnim situacijama kada su ugroženi životi, već i za rešavanje problema koji utiču na dugoročni razvoj društva.  

Ističe da raste transparetnost davanja.

"Imali smo članke koji su po prvi put sadržali informacije o iznosu koji je potrebno skupiti, kome ta sredstva idu. Te informacije jako su važne za onog koji donira jer želi da zna kome ta sredstva i zašta daje. Kada transparentno mediji objavljuju šta je cilj akcije onda se na taj način stiče poverenje javnosti", objašnjava Janković.

Dodaje da je istraživanje sprovedeno sa ciljem da se dobije jasnija slika o tome šta građani misle o dobročinstvu i o tome kakva je realna slika u Srbiji.

"Da pomogne svima koji se bave filantropijom da vide gde se donira, kako se donira i kome je pomoć najviše potrebna", navodi Janković.

Tamara Vlaškalin, ispred Fondacije "Ana i Vlade Divac" navodi da je istraživanje pokazalo da pripadnici dijaspore najviše doniraju u zdravstvo, smanjenje siromaštva i ulaganje u obrazovanje.

"Zdravstvo je najpopularnija tema bez obzira da li su u pitanju pojedinci ili bolnice, a potom i smanjenje siromaštva koje je dijaspora prepoznala kao važan problem", navodi Vlaškalinova.

Dodaje da motivi za donaciju kada se radi o dijaspori su, pre svega empatija, plemenitost, osećaj donatora da je potrebno da pomognu onima kojima je pomoć potrebna.

Dodaje da bi dijaspora lakše i efiikasnije donirala ukoliko bi se povećala medijska tranasparetnostst jer građani žele da znaju gde su njihove pare otišle.

"Građani žele da se svaka akcija prati putem medija od početka pa do kraja jer oni žele da znaju gde su te pare otišle, gde je uložen njihov rad", navodi Vlaškalinova.

Dodaje da se pojedinci i donatori iz dijaspore okreće ulaganju u obrazovanje kao jednom sistemskom rešenju problema koje će  kroz ulaganje u mlađe generacije doneti neki boljitak. 

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 12. март 2025.
18° C

Коментари

Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом
Predmeti od onixa
Уникатни украси од оникса