Kraljevina SHS – vek polemike

Od momenta kada je u kući Krsmanovića, Aleksandar Karađorđević u ime svog oca Kralja Petra Prvog proglasio ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca deli nas čitav vek. Gotovo isto toliko traje i rasprava – da li je zajednička država bila dobra ideja.

"Država koja je napravljena 1918. imala je mnogo svojih manjkavosti kao i svaka druga, ali ono što je sigurno, nikada ne možemo reći da se radilo o državi koja je napravljena protiv volje bilo kog naroda, da je bilo ko nateran da u tu državu uđe. Jer jedan od važnih činilaca tog jugoslovenksog ujedinjena je srpska vojska toliko izmučena posle proboja Solunskog fronta, nikako nije imala kapacitet da bilo koga okupira", kaže istoričar Milan Gulić.

Od jedne do druge republike bivše Jugoslavije razlikuju se i stavovi o nekadašnjoj zajedničkoj državi.

"Mislim da nema ni potrebe bežati od jugoslavenske uzajamnosti, od činjenice da su svi Južni Sloveni i da ih ipak puno više toga spaja nego što ih razdvaja kao što su ekonomske, kulturne saradnje, pa i političke saradnje, ali ne u vidu zajednice", navodi istoričar Hrvoje Klasić.

"Bez Jugoslavije, danas bi Srbi, Hrvati i Slovenci, kao i drugi ljudi bili drugačiji. Jer uprkos svim greškama, propuštenim mogućnostima, čak i zločinima, ovaj eksperiment nije bio bez slave", ističe njegov kolega Jože Pirjevac.

Jedno je izvesno. Broj onih koji se izjašnajvaju kao Jugosloveni opada, 2002. bilo ih je više od od 80.000, a 2011 oko 23.000.

Prema svim istraživanjima, većina javnosti u Srbiji doživljava stvaranje Kraljevine SHS kao grešku, kao jedan događaj koji predstavlja plod kako pogrešne procene, tako i megalomanije.

"Običan svet ima pozitivniji stav, a ako pitate kad je počelo da se gleda negativno, u suštini ja mislim da je to počelo u najvećoj meri sa raspadom, odnosno ratom koji je pratio raspad", rekao je istoričar Čedomir Antić.