четвртак, 29.11.2018, 12:41 -> 14:16
Извор: РТС, Танјуг
Zemlje regiona za zajedničku digitalnu budućnost
Zemlje regiona treba više da sarađuju na dostizanju zajedničke digitalne budućnosti, s obzirom da jedino inovacije i tehnološki razvoj mogu da premoste jaz ekonomskog razvoja koji postoji između njih i zemalja EU, poručeno je na regionalnoj ministarskoj konferenciji o inovacijama "Innovation Talk 2018".
Ministri regiona, stručnjaci iz oblasti inovacija i IT industrije diskutovali su o najnovijim trendovima u oblasti tehnološkog razvoja u regionu i svetu i saglasili se da jedino razvoj u toj oblasti može da donese bolju budućnost za sve građane regiona.
"Glavna poruka današnje konferencije je reigonalna saradnja, što više saradnje sa svim partnerima u regionu i rezultati će biti bolji. Mladi su nosioci svih inovacionih procesa, svih procesa u digitalizaciji, kao i inovacije koje potiču sa fakulteta i instituta", rekao je ministar za inovacije i tehnološki razvoj Srbije Nenad Popović.
Istakao je da svi u regionu imamo odlične inženjere koji mogu da budu osnova da se premoste sve prepreke, kako bi imali istu ekonomiju kao što imaju zemlje u EU, SAD, Rusiji i Kini.
Popović je rekao novinarima da "Gugl" i druge velike svetske kompanije kažu ne žele samo saradnju sa velikim kompanijama, već da su došli na Balkan da traže saradnju sa malim startap preduzećima.
"Žele sa njihovim znanjem da spoje svoje znanje i dođu do zajedničkog rezultata. 'Gugl' je u poslednjih 10 godina kupio na stotine malih kompanija i sa mnogima sarađuje i proširuje saradnju. Mislim da je taj potencijal koji imamo ovde u regionu, a to su mladi inženjeri i startap kompanije, ono najbolje što možemo da ponudimo i evropi i svetu", poručio je Popović.
Dodao je da je uloga države da stvori dobar ambijent za razvoj inivacija.
"Od inovacija i novih tehnologija zavisi razvoj regiona"
Popović je poručio da budući razvoj privreda u regionu treba da bude zasnovan na novim tehnologijama i inovacijama.
Istakao je da "želimo da zasnivamo budući razvoj priveda na novim tehnologijama, veštačkoj inteligenciji, robotici, virtuelnoj stvarnosti, blokčejnu, internetu stvari, big dejta analitici".
"Ali, u tome ne treba da zaboravimo značaj čoveka koji ove tehnologije pokreće i kome one služe", poručio je Popović.
Dodao je da je Beograd danas evropski centar ideja, kreativnosti i inspiracije za budući inovacioni razvoj Balkana i Evrope.
Naglasio je da su inovacioni ekosistemi zemalja u regionu postali ključni pokretači njihovog ekonomskog i društvenog razvoja.
Popović je ukazao da je Srbija postigla veliki napredak u razvoju inovacija i digitalizaciji i naveo da je budžet ove godine za inovacije povećan pet puta.
Srbija je na evropskoj inovacionoj rang-listi Innovation Scoreboard, koju svake godine objavljuje Evropska komisija i koja je jedan od najrelevantnijih međunarodnih pokazatelja inovacionog rasta, za samo godinu napredovala i zauzima poziciju čak ispred osam zemalja EU, naglasio je ministar.
Dodaje da su korišćeni podaci UN, OECD-a i Eurostata.
"Potrebno nam je više ljudi koji inoviraju i to ne samo u svojim poslovnim poduhvatima i karijeri, već i u svakodnevnom životu. Potrebno nam je da inovacije postanu rutina", rekao je Popović i istakao da su inovacije, tehnologije i kreativnost ključne komponente nacionalne kompetitivnosti.
"Srbija u inovacionu infrastrukturu ulaže više od 70 miliona evra"
Popović je naveo da Srbija u inovacionu infrastrukturu danas ulaže više od 70 miliona evra.
"Gradimo naučno-tehnološke parkove u Novom Sadu, Beogradu i Nišu. Unapređujemo fakultetsku infrastrukturu gradeći nove objekte, laboratorije, razvojne i istraživačke centre. Otvaramo regionalne startap centre u manjim gradovima u Srbiji, gde podstičemo tehnološko preduzetništvo i pomažemo pojedincima i organizacijama sa inovativnom idejom, da tu ideju pretvore u inovaciju spremnu za tržište", rekao je ministar.
Naveo je da država direktno finansira više od 200 inovacionih projekata srpskih startap i tehnoloških kompanija kroz programe njegovog ministarstva i grantove Fonda za inovacionu delatnost.
"Sprovodimo i program podrške ženskom inovacionom preduzetništvu koji smo počeli prošle godine zajedno s našim partnerima iz evropskog Instituta za inovacije i tehnologije. Privatni sektor je predvodnik procesa digitalne transformacije naše ekonomije", rekao je Popović.
Dodao je da sa ponosom može da kaže da Srbija ima veliki broj kompanija koje su globalni "šampioni" u oblastima u kojima posluju – energetici, medicini, agroindustriji, gejmingu i drugim oblastima i koje izvoze proizvode iz Srbije u ceo svet i time stvaraju dodatu vrednost za domaću ekonomiju.
Popović je ukazao na rastući problem sajber kriminala i naglasio da taj problem tera na udruživanje snaga u zaštiti bezbednosti digitalnog prostora.
"Moramo da radimo zajedno – Amerika, Evropa, Rusija i Kina", poručio je Popović.
Srbija je u 2017. godini napravila istorijski rezultat i IT usluge i servise izvezla u vrednosti većoj od milijardu evra, što je više od vrednosti ostvarene izvozom voća i povrća.
"Veliki potencijal u oblasti inovacija, potrebna bliža saradnja"
Srbija i zemlje regiona imaju veliki potencijal u oblasti inovacija i imaju dosta toga da ponude, izjavio je direktor Evropskog instituta za inovacije i tehnologije Martin Kern.
Ocenio je da bi situacija bila još mnogo bolja kada bi postojala bliža saradnja zemalja u regionu po pitanju inovacija i inovativnog preduzetništva.
"Postoji ogroman potencijal, ali se ne radi dovoljno na njegovom korišćenju, posebno u domenu nauke i istraživanja", naveo je Kern.
Ministar komunikacija i transporta Vlade BiH Ismir Jusko je rekao da je digitalna tranformacija goruća tema na globalnom nivou i da nam je u regionu potrebna neposredna i otvorena komunikacija i razmena ideja i praksi, kako bi unapredili digitalnu transformaciju.
Kaže da su zemlje regionu napravile značajne pomake u toj oblasti u prethodne dve godine i poručio da je dobitna kombinacija kada se udruže državni i privatni sektor.
Ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Mladen Šeranić je rekao da vlasti u regionu treba da daju vetar u leđa privatnicima u tom sektoru kako bi njihov brod mogao uspešno plovi i da zato treba što češće ministri da se sastaju i razgovaraju o digitalnoj transformaciji.
"Imali smo skoro izbore i čekamo formiranje nove vlade u Republici Srpskoj. Već smo razmatrali da damo više podsticaja na tom polju i formiramo novo ministarstvo za naučno tehnološki razvoj, ali i da povećamo budžet za ulaganja u tu oblast", dodao je Šeranić.
Artur Bobvnicki iz Slovačke inovacione i energetske agencije rekao je da država treba da stvori plodno tlo za nove preduzetnike u oblasti tehnološkog razvoja.
"Država mora da nastupi kao investitor u oblasti inovacija, ali nismo tako bogate zemlje. Država može da bude kopartner za preduzetničke fondove", poručio je Bobvnicki.
Direktor Fonda za inovacije Makedonije Jovan Despotovski kaže da je Makedonija ove godine povećala iznos ulaganja u inovacije za čak 12 puta,u odnosu na period od 2014. do 2017. godine.
"Inovacije su moguće svuda, nisu to samo mladi ljudi i startap firme, tu su i male i srednje i velike firme. Naš plan je da sredstva za tu namenu sledeće godine još uvećamo", rekao je Despotovski.
U anketi na panelu konferencije 74 odsto ljudi je navelo da ideja i inovacija ima u regionu, ali ne i dovoljno novca za realizaciju, 21 odsto da zaostajemo nekoliko decenija, a pet odsto da pratimo svetske trendove.
Regionalna konferencija o tehnološkim inovacijama se organizuje pod pokroviteljstvom Vlade Srbije i Unicefa, a u saradnji sa kabinetom ministra za inovacije i tehnološki razvoj.
U okviru konferencije održani su i biznis sastanci.
Otvaranju konferencije prisustvovao je i ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар