Više od hiljadu uspešnih transplatacija kostne srži na VMA

U našem registru davalaca kostne srži trenutno je oko sedam i po hiljada građana, a nema razloga da potencijalni davoaci ne budemo svi, jer baš neko od nas može da bude jedini na svetu koji može da pomogne. Svetski registar davalaca kostne srži trenutno broji više od 30 miliona ljudi.

U danu kada se na Vojnomedicinskoj akademiji obavljaju kontrole onih kojima je urađena transplantacija kostne srži, sa Aleksandrom, Ljubicom i Ninom, koje su pobedile bolest, bila je i novinarska ekipa RTS-a. VMA u godini jubileja od prve transplantacije, urađene pre 45 godina, beleži više od hiljadu intervencija.

"Deca su bila mnogo mala. Devojčica je imala četiri godine, sin je tek napunio godinu. Cilj je bio da se ja vratim kući svojoj dečici živa i zdrava", kaže tridesetogodišnja Aleksandra Mihajlović iz Bavaništa.

Aleksandrin donor bio je davalac iz Svetskog registra, a intervencija joj je urađena pre dve i po godine.

Ljubica Banić danas ima 66 godina, a transplatacija joj je urađena pre 20 godina. Davalac kostne srži bila joj je rođena sestra.

"Bila je presrećna da može da mi pomogne", seća se Ljubica.

Osmeh pre kontrole nije skidala ni Nina Kornat, kojoj je pre pet godina pomogao nepoznat davalac iz Nemačke.

"Iako imam i sestru i brata blizanca nismo se poklapali", kaže Nina.

Transplantacije matičnih ćelija na Vojnomedicinskoj akademiji već 45 godina izvodi tim stručnjaka.

Zastupnica načelnika Klinike za hematologiju VMA Dragana Stamatović kaže da je to procedura sa kojom se VMA saživeo.

"Prvih mesec dana samog izvođenja i posttransplatacionog perioda je teško za bolesnika, a kasnije je to multidisciplinarni pristup gde je neophodno kliničko iskustvo za praćenje bolesnika, i za njihovu potpunu socijalizaciju i vraćanje u normalni kvalitet života", navodi Stamatovićeva.

Nema transplantacija bez transfuziološke službe, gde se prijavljujemo i ukoliko želimo da budemo davalac.

Zastupnica nalečnika Odeljenja za konzerviranje krvi sa laboratorijom Gordana Ostojić kaže da je njihova uloga u adekvatnoj pripremi i objašnjenju samom davaocu da je to jedna normalna procedura koju rade na dva načina.

"Ili iz kostne srži, ili što je mnogo jednostavnije iz periferne krvi, aparatima takozvanim separatorima krvnih ćeilija uz adekvatnu stimulaciju kostne srži tih davalaca", kaže Ostojićeva.

Važno je znati da tek četvrtina pacijenata ima srodnog donora. Ostalima su nada i spas davaoci iz domaćeg ili svetskog registra.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 30. март 2025.
15° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом