petak, 15.12.2017, 11:30 -> 18:13
Izvor: RTS
Autor: Aleksandra Trajković
Ekstremni govor – Biće skoro propast sveta
Srbi će se tresti od hladnoće jer priroda nam sprema haos. Apokalipsa je neizbežna, a najgore tek dolazi. Baš tako pojedini mediji predstavljaju stvarnost – uznemirujuće i haotično.
Obično se prvo PALI CRVENI METEO-ALARM, pa GORE I ZEMLjA I VAZDUH. OPREZ je neophodan jer je NEVREME često NA PRAGU, što je uvertira za KATASTROFU koja preti na jesen. Kada se sazna KO ĆE PREŽIVETI ZIMU, mediji "iskopaju" VAŽNU POUKU koju nam šalje SVETI PROROK SAMUILO.

Najave o paklenom periodu pred nama, mediji u Srbiji, pretežno tabloidi, svakodnevno serviraju – bilo da se radi o ekstremno visokim temperaturama tokom leta, obilnim kišama i grmljavinom kad joj vreme nije, ili "sibirskim" zimama.
Ovakvo dramatizovanje stvarnosti, neutemeljeno preterivanje, pompezni naslovi, uz obavezno širenje panike, upadljiv je način na koji se pojedini mediji, kako u štampanom, tako i u onlajn izdanju, bore za čitanost, odnosno "klik".
"Kada ne raspolažete uverljivim i kredibilnim izvorima informacija i istinitim činjenicama, faktima, onda vam ne preostaje drugo nego da tekstove senzacionalistički naduvavate, smatrajući da to 'prodaje novine'. Taj način 'izveštavanja' svedoči i o neukusu 'izveštača', odnosno urednika i vlasnika medija", ističe profesorka novinarstva na FPN-u, dr Neda Todorović.

Takvo izveštavanje čini čak 25 odsto ukupnog sadržaja u medijima, što pokazuje istraživanje Centra za nove medije Liber.
Istraživanje je obuhvatilo dnevne i tabloidne novine, televizije, novinske agencije i veb-portale. Rezultati ukazuju ne samo na opasnost od ekstremnog govora već i na širenje straha i nesigurnosti, glorifikovanje teorija zavere, kao i potpirivanje netrpeljivosti šovinističkim, nacionalističkim, mizogenim i seksističkim sadržajima.
Reč je o nedopustivom kršenju svih standarda novinarstva, smatra profesorka Todorović. Ističe da je na delu – "tabloidi(ot)izacija".
Помрачење сунца са спуштеним ролетнама
Никада нећу заборавити помрачење сунца које се догодило за време Милошевићеве власти у Србији, каже Неда Тодоровић.
"Сугерисано нам је из свих медија да се затворимо у кућама, да навучемо капке јер бисмо могли да ослепимо! А у целом свету опуштени грађани су са децом посматрали феномен са затамњеним стаклима у рукама. Катастрофичари свесно манипулишу скрећући пажњу застрашивањем грађана са егзистенцијалних проблема и медијских тема које се њима баве", истиче професорка.
"Nikada ranije u istoriji medija u Srbiji, tabloidi (žuta štampa) nisu bili mediji koji se citiraju i uvažavaju. Služili su pukoj zabavi masa. To što su sada politizovani i što se u njima pojavljuju donosioci odluka o našem životu predstavlja deformaciju medijske scene, odnosno društva u kome se kvalitetni mediji guraju u zapećak", dodaje Todorović.
Danas nam najtiražniji mediji poručuju da treba da živimo u konstantnom strahu od rata, od prirodnih nepogoda, siromaštva, to jest od neke "više sile" koja nam preti.
"Mi smo neobično plodno tle za svaku vrstu zavere i paranoje. Desilo nam se sve čega smo se uvek najviše pribojavali. Mi sada ličimo na one pacijente što su ih od depresije u prošlosti neuspešno lečili elektroškovima. Deset godina su nas sadašnji prijatelji, a nekadašnji zapadni protivnici, izlagali sankcijama, blokadi i na kraju bombama, a to su metode kojim se izaziva ono što psiholozi zovu ‘naučenom bespomoćnošću'", navodi predsednica Suda časti UNS-a Ljiljana Smajlović.

Ipak, smatra da ekstremni govor u medijima "nije toliko opasan koliko se sugeriše".
"Ne primećujem kod građana bilo kakav strah ni od vremena, ni od klime, bez obzira na katastrofičan govor o vremenu i klimi. Čak mislim da je preteran govor učinio da ljudi sa velikom skepsom primaju te katastrofične prognoze, što ja smatram zdravim", kaže Smajlović.
Zdravo bi bilo i kada bi nam mediji pomogli da bolje razumemo svet.
Ovakvim načinom izveštavanja ne samo da se relativizuju važni problemi na koje bi trebalo da ukažu – kao što je, na primer, uticaj klimatskih promena na svakodnevni život i kako ublažiti njihov negativni efekat – već se od "klika" do "klika" sigurnim putem stvara "oguglalost" na društvene probleme.
Tome, ističe sociolog Vladimir Vuletić, ne možemo, ali i ne želimo da se suprotstavimo.

"Većina ne želi da se odmori od 'tiranije' medija. Kada ode na odmor, većina prvo traži smeštaj koji ima vaj-faj da bi mogli da prate medije, i lajkuje još besmislenije i usitnjenije sadržaje koji se serviraju putem društvenih mreža.
Postali smo masa atomizovanih i otupelih pojedinaca koje na okupu drže još samo snažni medijski impulsi, tako da mediji šalju sve beskrupuloznije i brutalnije poruke kako bi probudili naše interesovanje", navodi dr Vuletić sa Filozofskog fakulteta.
A interesovanje za ono što nam plasiraju mediji mora da postoji, jer se, kako kaže Vuletić, u moru informacija proturaju dezinformacije i relativizuju činjenice.
Posledice takvog stanja su, smatra profesorka Todorović, drastično negativne i dugoročne – pre svega po publiku, odnosno čitaoce.
"To što im se servira predstavlja najniži imenitelj ukusa na kome vaspitavamo i podižemo mlade naraštaje. A mi na to ne reagujemo", naglašava Todorović.
Osuda ima, ali se slabo čuju. Odnosno, čuju se u meri u kojoj ih mediji prenose, tvrdi predsednica Suda časti UNS-a.
Ističe da je od kazni i osuda važnije da se o tome u društvu vodi debata.
"Čovek ne zna šta je istina sve dok ne čuje laž. Postanem sumnjičava čim čujem ubeđivanja kako će nas ekstreman govor upropastiti, a to dolazi od onih koji sa vrlo jasnim političkim predznakom tumače koji je govor dobar, a koji nije. Da, treba čuvati dostignute standarde, i u novinarstvu i u školstvu i u nauci, ali i politička korektnost nosi takođe opasnosti", navodi Ljiljana Smajlović.
Treba, naravno, čuvati i poverenje čitalaca. Ukoliko "prežive" kataklizmu – s pravom će se zapitati kome verovati sledeći put, jer sa svakim izneverenim "klikom", opada i kredibilitet informacija koje mediji plasiraju.
To se posebno mora imati u vidu budući da je, prema Guglovoj evidenciji, ljude u Srbiji na internetu u 2017. godini najviše zanimala baš vremenska prognoza.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 10
Pošalji komentarO vremenu i Svetskoj klimi
sve je u sistemu , sistemski sve funkcionise pa tako i vreme
Reče jednom jedan profesor
Internet vam je kao taraba po kojoj svako ko naiđe može da napiše šta joj padne na pamet.
Tehnologija je postala dostupna svima. NIje dobro. Iz više razloga. Najveći idiotizam koji je ljudskom rodu mogao da se dogodi zove se Smartphone. Selfijevog selfija selfi, pa tako u krug. Lajkovog lajka lajk, pa tako u krug. Ovo je samo deo razloga zašto danas senzacionalizam tako dobro prolazi. Na svu sreću ima i ljudi koji nisu deo tog miljea. Za sada su u manjini. Videćemo kako će biti u budućnosti. Smart-lajk svima koji još mozga imaju.
Mozda vec sutra....
Necemo vise imati leda..
Voda vise nece egzistirati na planeti u cvrstom stanju..
Samo u tecnom i gasovitom...
A gdje su nasi frizideri..??????
Samo za sladoled.....
Na: "Pijaće vode je sve manje"
Gde nema svesti nece biti ni vode. Koliko je 'Pijaće' ili ostale vode na planeti je nevažno ako je zatrovana. A vodu trujemo sve više kroz neodgovornu upotrebu, zagađivanjem okoline otapadom svih vrsta, kućnim, građevinskim, industrijskim, radioaktivnim, medicinskim, plasticnim masama, hemkalijama, antibioticima, veštačkim djubrivima ...spisak je poduži.
Pijace vode je sve manje
Gleceri su prirodni rezervoar vode, svake godine se vise smanjuju i reke menjaju svoje tokove i zapreminu.Sto znaci ako su zime manje hladne bice manje snega na planinama i njegovo otapanje ce porizvesti manje kolicine vode u recnim koritima.
Pijaće vode je sve manje.
Čak ni ukupna količina vode na našoj planeti nije konstantna, jer minimalni deo nje kroz vodenu paru odlazi u svemir.No, možemo reći da je približno konstantna, jer je curenje u svemir zanemarljivo, dok razne komete i asteroidi koji dolaze i tope se u našoj atmosferi mogu da sadrže zanemarljive količine vode.No ono što svakako nije konstantno, jeste količina vode za piće.Postoji jasno izražen trend njenog umanjenja.
Kako to samo Srbija!
A sta ce biti sa ostatkom Sveta, mi smo svi svesni klimatskih poremecaja, a ne do ekstremne granice.Kako shvatam medije hoce da napravi novinarski biznis.
Ne,ne
Nije, jer brzim otapanjem veliki broj istih, glečera koje pominjete su u potpunosti nestali, tako da više nema šta da se otapa na nekim mestima.Pogledajte slike glečera Himalaja sada i pre 10 godina i sve će vam biti jasno.Sva ta voda završava u moru i podiže nivo istog, dok su oluje zbog povećanja temperature sve ekstremnije.
Одг. Све је могуће
Кажете да је Земља све топлија, а да је воде све мање?Зар није логично да ако је земља све топлија да је због отапања глечера све више воде на Земљи?Уосталом прочитајте основе физике за седми или осми разред основне школе.Ту можете научити да је количина воде (у чврстом, течном и гасовитом стању) на Земљи константна.
zanat
ovo je za mnoge ljude nacin da dodju do novca.uvek imamo lakoverne ljude koji kupuju i placaju razne proroke to jest prevarante koji se bogate na tudjoj lakovernosti.