Tekeriški peškir – priča o istoriji i moralu

Pored hrabrosti srpske vojnike u čuvenoj Cerskoj bici u Prvom Svetskom ratu krasio je i izuzetan moral. Potvrda toga je i priča o Tekeriškom peškiru.

Vojnik Drugog prekobrojnog puka Kombinovane divizije Mileta Milutinović iz sela Sedlara kod Svilajnca, rane zadobijene u bici na Ceru avgusta 1914. previo je sa dva peškira uzetih iz sanduka sa devojačkom spremom Perse Spajić, iz prazne kuće Tihomira Stevanovića u Tekerišu.

Mileta je prošao Albaniju i Solunski front, jedan peškir izgubio a drugi sačuvao tokom Prvog svetskog rata. Na 60. godišnjicu Cerske bitke, došao je u Tekeriš – da peškir koji mu je spasao život, vrati devojci koja ga je izatkala.

Persa je, nažalost, umrla mlada, a peškir su preuzeli potomci. Decenijama se čuva u Muzeju Šapca, a kopiju peškira izrađuju žene iz šabačkog udruženja invalida rada.

Kao i pre više od stotinu godina, ručno na horizontalnim razbojima, u pamuku i svili, sa istim bojama. Isti su i čipka i vez kao na peškiru Perse Spajić, izatkanom za svadbenu spremu. Svaku nit i bod prva je u udruženju prebrojala Pemka Lazarević iz Bogosavca.

"Za ovu šaru treba dva dana da se radi, a da se sve opremi – treba sigurno deset dana", kaže Pemka.

Utkani su u njega i devojački snovi. Persini prekinuti u 23. godini, samo četiri po završetku Velikog rata.

Savesti i zahvalnosti vremešnog vojnika koji je šezdeset godina čuvao i vratio uzeto pamti se na padinama Cera.

"Imao sam sedam godina, sećam se, deda je došao i plakao, pričao gde je ležao pod drvetom u šumici, na izvoru pio vode u rečici i gde je kuća stajala i odakle je uzeo peškire. Zahvaljivao se zbog peškira jer je preživeo zahvaljujući njima. Moj deda je isto plakao – bio je i sretan i radostan što su se upoznali", rekao je Miloš Stevanović iz Tekeriša, unuk Tihomira Stevanovića.

Miloš Petković iz Trbosilja, unuk Perse Spajić, kaže da je peškir bio toliko čist i beo, da niko ne bi rekao da su njime zavijane rane.

"Kad je majka uzela taj peškir i videla majčino ime, ona je počela da plače i plače i bio je taj peškir godinu dana kod nje. Svih 13 Persinih praunučadi znaju priču o peškiru", kaže Miloš.

Uz peškir, na dolazak i moral cerskog vojnika podsećaju i dve fotografije.

"Mileta je samo jednom bio u Tekerišu, kada je doneo da vrati peškir, a 1975. je prebačen u šabački Narodni muzej zato što ovde muzej nije postojao", objašnjava vodič u muzeju Cerska bitka u Tekerišu Stanica Milojević.

Original je i danas u muzejskoj postavci u Šapcu uz trubu i bubanj iz Velikog rata. Pre sedam godina priča o Tekeriškom peškiru pokrenula je i emocije i rad žena iz Udruženja invalida.

"Radi se u Zavodu za zaštitu intelektualne svojine geografska oznaka porekla i radi se preko etnografske kuće sertifikovanje, tako da će ovaj peškir mimo Srbije otići negde u svet – ambasadorima, diplomatama kao poklon", rekla je predsednica Udruženja invalida rada Šapca Miroslava Savković.

Jedan od deset prvih izrađenih peškira stigao je u Tokio. Do obeležavanja stogodišnjice završetka Velikog rata naredne godine, očekuje se i zvanična potvrda Tekeriškog peškira, suvenira – simbola naše istorije, tradicije i morala.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 02. април 2025.
11° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом