Istoričari: "Za dom spremni" i "smrt fašizmu" nisu u istom košu

Nema, naime, ideološkog okvira i istorijski relevantnih okolnosti u kojima se kao simboli totalitarizma mogu izjednačiti ustaški pozdrav "Za dom spremni" i obeležja Narodnooslobodilačke borbe naroda Jugoslavije, saglasni su istoričari Predrag Marković i Milan Koljanin, kao i sociolog Vladimir Vuletić, u razgovoru za Tanjug.

Tabla Hrvatskih odbrambenih snaga, na kojoj je pisalo "Za dom spremni" i koja je bila spomen obeležije za jedanaest poginulih branitelja u ratu u kojem se raspala SFRJ, skinuta je u četvrtak u Jasenovcu i odmah postavljena u Novskoj.

Istoričar Predrag Marković ističe da Hrvatska ima ogroman problem sa suočavanjem sa prošlošću, jer ne može da se odrekne fašističkih simbola.

"Šta se dešava u Namačkoj kada neko vikne 'Zig hajl'? Ide odmah u zatvor. Džabe mu je što će pokušati da objasni kako su taj pozdrav koristili rimski legionari... Jednostavno, za takav poklič u Evropskoj uniji i Nemačkoj se danas ide u zatvor. Problem je što Hrvatska zakonski nije regulisala svoje fašističko nasleđe", objašnjava Marković i dodaje da je priča o uklanjanju svih totalitarnih simbola potpuna besmislica, jer je, navodi, petokraka na italijanskom grbu.

"Moderna italijanska država nema nameru da se odrekne svojih antifašističkih simbola. Partizani u Jugoslaviji su izabrali pozdrav 'smrt fašizmu, sloboda narodu', jer je lišen svake ideologije", kaže Marković.

On pojašnjava istorijske okolnosti u kojima je nastao poklič "Za dom spremni".

"Događaj koji je bio povod za nastanak moderne verzije pozdrava 'Za dom spremni' odigrao u noći između 6. i 7. septembra 1932. godine, tačno pre 85 godina. Ustaše su napale žandarmerijsku stanicu kod Gospića i u svom mitomanskom maniru hrvatski nacionalisti su to nazvali Velebitski ustanak. Ante Pavelić je u svom članku koji veliča taj veličanstveni događaj koji je trajao 25 minuta završio rečima 'Za dom spremni", pojašnjava Marković.

Istoričar Milan Koljanin sa Instituta za savremenu istoriju kaže da za istoričare, pa i za sve koji malo bolje poznaju istoriju Drugog svetskog rata i Nezavisne Države Hrvatske, nema nikakve dileme da je pozdrav "Za dom spremni" bio njen zvaničan pozdrav i da je vezan za ustaše, a ne za raniju istoriju.

"Njime su se završavali zvanični akti, na javnim skupovima govornik bi uzvikivao: 'za dom', a masa bi odgovarala: 'spremni'. To je toliko poznato, kao i partizanski pozdrav 'smrt fašizmu, sloboda narodu', da na prvi pogled deluje čudno da neko može da dovodi u sumnju te činjenice" kaže Koljanin.

On napominje da je u savremenoj Hrvatskoj njena državnost postala najveće dobro i merilo za ocenu prošlosti, te da se ustaška država pojavljuje u sasvim novom svetlu: "Protivnička partizanska strana u sukobu se na taj način unapred kriminalizuje, zločini same NDH se umanjuju i objašnjavaju kao legalna odbrana države od 'odmetnika'. Pri tome se izgrađuje, odnosno obnavlja kult istaknutih ustaških komandanata, u stvari masovnih zločinaca, kakvi su bili Rafael Boban ili Jure Francetić".

"Uvedena je i kategorija nužnosti osude oba totalitarizma, i fašističkog – nacističkog, i komunističkog, čime se partizanska antifašistička borba dodatno kriminalizuje. Antifašistička tradicija, koja je neosporno deo tradicije i srpskog i hrvatskog naroda, ujedno je ustavna kategorija, ali se faktički pretvara u mrtvo slovo na papiru", kazao je Koljanin

Za sociologa Vladimira Vuletića nema sumnje da je u delu hrvatske političke elite prisutan duh ustaštva.

"Potpredsednik Hrvatskog sabora Vedran Babić je izjavio da ne vidi šta je sporno sa tom tablom u Jasenovcu, jer se hrvatski branitelji nisu borili 1991. godine pod parolom 'Druže Tito, mi ti se kunemo'. Potpuno je jasno da svi koji izlaze sa tim pozdravom nikako ne misle na neka stara vremena, niti se zna koja su to stara vremena", kaže Vuletić.

On smatra da je veza i kopča sa NDH za deo hrvatske političke elite izuzetno važna.

"Želja tog dela političke elite je da banalizuje NDH i da predstavi 1991. godinu kao momenat od kojeg sve počinje u istoriji Hrvatske, i da se sve pre toga baci u zaborav", kazao je Vuletić.

On ističe da je SFRJ krojena po hrvatskom modelu, iako je istovremeno rešavala srpsko nacionalno pitanja.

"Hrvatska je dobila državnost u socijalističkoj Jugoslaviji i zato je važno delu hrvatske političke elite da se otarasi se tog socijalističkog pozitivnog nasleđa kroz debatu o pozdravu "Za dom spremni". To je ozbiljan problem jer je ustaška država bila zapravo nacistički režim i tako društveno uređenje je bilo prisutno još samo u Hitlerovoj Nemačkoj. Sav napredak u hrvatskom društvu u okviru druge Jugoslavije za deo političke elite u Hrvatskoj je neprihvatljiv u kreiranju novog nacionalnog naboja", kazao je Vuletić.