Kosovska Kamenica, kultura kao uporište opstanka

Na samom istoku Kosova i Metohije, u Kosovskoj Kamenici, Albanci su i pre sukoba bili većina. Tako je i danas, samo je Srba mnogo manje, opstali su u delu naselja kod Crkve Svetog Nikole. Pre tri meseca, mladi u toj varošici osnovali su svoj kutak, Kulturno sklonište "Krik".

Život oko 700 Srba u Kosovskoj Kamenici odvija se u nekoliko ulica. Da bi otišli nekud, moraju da se snađu, jer nemaju gradski prevoz. I tako već 18 godina.

30512754
30512754 Pripremila Svetlana Vukmirović

Predsednik Privremenog organa Opštine Kosovska Kamenica Slađan Jordanović kaže da, kada je o suživotu sa Albancima reč, postoje određeni kontakti, ali to je svedeno na najmanju meru.

"Srbi su potisnuti u drugi plan što se tiče zapošljavanja i bilo čega", ukazuje Jordanović.

Nove generacije stasavaju i traže promene. Pokušavaju da opstanu i da se prilagode okolnostima u kojima žive.

U kulturnom skloništu okupljaju se mladi i kroz različite radionice, predstave i druge aktivnosti polako počinju da menjaju životni ambijent.

Stvorili su, kažu, za njih dragoceno mesto gde mogu da se provedu, raduju, ali i da uče. Organizuju likovne kolonije, književne večeri, filmske promocije.

"Vidimo reakciju i ljudi, ne samo mladih, već i starijih ljudi koji žele da dođu u Kulturno sklonište, sede, popričaju sa nama. Krik je dovoljno dobra reč kao vapaj za kulturom, umetnošću, obrazovanjem", ističe Slobodan Miljković iz Kulturnog skloništa "Krik".

Milena Jaćimović iz sela Kmetovce kod Kosovske Kamenice kaže da dolazi skoro svake nedelje, kad god je filmsko ili istorijsko veče.

"Ovo mesto gde se okupljamo za mene je nešto divno", poručuje Jovana Simić iz Kosovske Kamenice.

U Kulturno sklonište dolaze i mladi Romi.

"Naš život je ograničen zato što ovo nije sredina kakvu bismo mi želeli da imamo. Ovde je naša sloboda ograničena, ne možemo svako veče da izlazimo kad hoćemo", napominje Milica Redžepi.

Iako postoji tek tri meseca, Kulturno sklonište počelo je da okuplja i mlade iz okolnih sela. I ne samo njih.

Aleksandra Antić iz Beograda kaže da dolazi često i da rođake koji žive u Kosovskoj Kamenici obilazi kad god se ukaže prilika.

Obilaze i drevne manastire u blizini i, u skladu s mogućnostima, rade na njihovoj zaštiti. Kažu, ima posla i za stručnjake iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

"Mi se trudimo da promenimo stvari i da pokažemo ljudima da, ukoliko se nešto hoće, može da se ostvari. Jedan od primarnih ciljeva nam je da prezentujemo ovaj kraj, da ljudi čuju za Kosovsku Kamenicu, da čuju za mesta koja mogu da posete i da dođu", ističe Kameničanin Nemanja Vasić.

Do 1999. godine u Kosovskoj Kamenici živelo je više od četiri hiljade Srba.

Predstavnici Privremenog organa Opštine Kosovska Kamenica trude se da zadrže preostalo srpskog stanovništvo, pre svega mlade.

Broj komentara 0

Pošalji komentar

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Zaključano: Otključajte povlačenjem strelice u desno ...
sreda, 02. april 2025.
11° C

Komentari

Da, ali...
Kako preživeti prva tri dana katastrofe u Srbiji, i za šta nas priprema EU
Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom