понедељак, 17.04.2017, 19:30 -> 19:56
Извор: РТС
Kako hranu pokloniti onima koji su gladni?
Nezvaničan, ali svejedno alarmantan podatak je da se u Srbiji godišnje baci 250.000 tona hrane, po stanovniku oko 35 kilograma. U isto vreme, 45.000 ljudi jedini obrok dobija u narodnim kuhinjama. Najviše bacaju proizvođači, hipermarketi, restorani, ali i domaćinstva. Koliko nas je Uskrs motivisao da mislimo na one koji nemaju?
Kuke dobrote nisu dovoljne, pa se mnogi oslanjaju na Banku hrane. Od početka godine pomoć je stigla za oko 30.000 ugroženih - samohranim majkama, deci bez staratelja, deci i odraslima u prihvatilištima, invalidima, romskim porodicama. Zahvaljujući donatoru, podršku imaju i u Roditeljskoj kući, kroz koju je za sedam godina postojanja prošlo 450 porodica sa decom obolelom od raka.
"Već pet godina primaju direktnu pomoć ne samo u hrani, već i u sredstvima za higijenu zahvaljujući donatorskom ugovoru. Mogu da kažem samo veliko hvala", kaže Irina Ban iz Udruženja "Zvončica".
Banka hrane u Srbiji postoji 10 godina, ali je pred Uskrs prvi put, primila rekordnu donaciju od 15 tona osnovnih životnih namirnica. Pomaže i tri narodne kuhinje pri crkvama, dok ostale rade zahvaljujući aktivnostima Crvenog krsta. Narodna kuhinja u Zrenjaninu i danas je bila puna korisnika.
Korisnici Narodne kuhinje u Zrenjaninu kažu da svaki dan imaju topli obrok, a vikendom i praznicima dobijaju konzerve.
Sekretar Crvenog krsta u Zrenjaninu Aleksandra Tanasijević kaže da donatora ima, a da je posebno dragoceno kada se oni pojave uoči nekih velikih praznika.
"Tada smo zahvaljujući njima u mogućnosti da malo oplemenimo obroke u narodnoj kuhinji kao što smo danas u mogućnosti da najmlađim korisnicima narodne kuhinje pridodamo i po koji slatkiš", ističe Tanasijević.
Pomažu i restorani, ali mogli bi i više kada bi potvrdu o ispravnosti hrane koja im preostane dobijali brže.
"Taj ostatatak hrane uveče bi mogao još da se iskoristi, ali je potrebna kontrola toga, treba promeniti nešto u zakonskim regulativama, naravno, treba da budu stroge, ali usporavaju ovaj proces i dobru volju svih nas", objašnjava Nebojša Dapčević iz restorana "Madera".
Da bi se više pomagalo, humanitarci očekuju ukidanje poreza na doniranu hranu, ali i usvajanje zakona o viškovima hrane koji u Francuskoj obavezuje sve maloprodajne objekte veće od 400 kvadrata prodajnog prostora da poklanjaju viškove hrane i robu koja neće biti prodata do isteka roka trajanja.
"Voljni su, radi se na tome, oslobađaju PDV na namirnice. To je pokrenuto, procedura, to će da potraje, a što se tiče drugog zakona u Francuskoj, tu će trebati više vrema i biće veći problem logistike kad sve kompanije doniraju istovremeno, treba prihvatiti te ogromne količine", kaže Radmila Ivetić iz "Banke hrane".
Zahvaljujući postojanju Banke hrane, 175 marketa mesečno ne baca već donira oko 65 tona voća. Kako da se više hrane pokloni onima koji su gladni, razgovaraće se i sutra u Roterdamu, gde se okupljaju predstavnici banaka hrane iz 23 zemlje.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар