среда, 05.04.2017, 07:30 -> 07:42
Vremeplov (5. april 2017)
Prvi akademici Srpske kraljevske akademije imenovani na današnji dan 1887. godine. Sovjetski Savez i Kraljevina Jugoslavija 1941. potpisale Pakt o prijateljstvu i nenapadanju. Književnica i prevodilac Isidora Sekulić umrla 5. aprila 1958. godine.
Na današnji dan 1887. godine imenovani su prvi akademici Srpske kraljevske akademije. Prvih 16 članova Srpske kraljevske akademije imenovao je kralj Milan Obrenović, da bi već sledeće godine akademici sami birali stalne i dopisne članove. Bivši članovi Srpskog učenog društva postali su počasni članovi Akademije. Tadašnja Akademija imala je 4 stručne akademije: Akademiju prirodnih, filozofskih, društvenih nauka i Akademiju umetnosti. Za predsednika Srpske kraljevske akademije, upravo na dan njegovog rođenja, izabran je Josif Pančić, a za sekretara Jovan Žujović.
Književnica i prevodilac, akademik, Isidora Sekulić umrla 1958. godine. Umetnik širokog obrazovanja i visoke kulture, Isidora Sekulić je diplomirala na Višem pedagogijumu u Pešti, a doktorirala u Nemačkoj. Dužim putovanjima i boravkom u Engleskoj, Francuskoj i Norveškoj, proširila je svoje znanje klasičnih i modernih jezika. Njeni lirsko-meditativni, rafinisano-analitični i bogato asocijativni tekstovi označavaju pojavu moderne srpske proze. Isidorino duhovno interesovanje obuhvatalo je kako nauku tako i umetnost, pa je svoju delatnost mislioca i kritičara razvila u širokom rasponu, preplićući pozorišnu, muzičku, likovnu umetnost i arhitekturu sa literaturom i filozofijom. U tom smislu, značajne su njene studije o gotovo svim velikim piscima ruske, francuske, engleske, nemačke, norveške i drugih literatura, a među tekstovima o domaćim piscima ističu se oni o Njegošu, Đuri Jakšiću, Lazi Kostiću, Petru Kočiću, Tinu Ujeviću, Ivi Andriću... Od značaja su i njeni ogledi o stilu i jeziku, putopisi koji idu u sam vrh srpskog proznog izraza i prevodi. Najpoznatija dela Isidore Sekulić su: Saputnici, Hronika palanačkog groblja, Gospa Nola, Zapisi o mome narodu i Pisma iz Norveške. Bila je prva žena član Srpske akademije nauka i umetnosti.
1588. - Rođen Tomas Hobs, engleski filozof
(Vestport, 05. 04. 1588 - Hardvik, 04. 12. 1679)
1692. - Rođena Adrijana Lekuvrer, francuska pozorišna glumica
(Dameri, 05. 04. 1692 - Pariz, 20. 03. 1730)
1794. - Giljotiniran Žorž Žak Danton, francuski revolucionar i advokat
(Arsi-sur-Ob, 26. 10. 1759 - Pariz, 05. 04. 1794)
1814. - Rođen Josip (Josif) Pančić, prirodnjak i lekar, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije
(Ugrine, 05. 04. 1814 - Beograd, 25. 02. 1888)
1827. - Rođen Džozef Lister, engleski hirurg, uveo antiseptike u hirurgiju
(Apton, 05. 04. 1827 - Valmer, 10. 02. 1912)
1865. - Umro Kornelije Stanković, kompozitor, pijanista i horovođa
(Budim, 18. 08. 1831 - Budim, 05. 04. 1865)
1900. - Rođen Spenser Trejsi, američki filmski glumac, dobitnik "Oskar"-a
(Milvoki, 05. 04. 1900 - Los Anđeles, 10. 06. 1967)
1908. - Rođen Herbert fon Karajan, austrijski dirigent
(Salcburg, 05. 04. 1908 - Anif, 16. 07. 1989)
1908. - Rođena Bet Dejvis (Elizabet Rut Dejvis), američka filmska glumica, dobitnica"Oskar"-a
(Lovel, 05. 04. 1908 - Pariz, 06. 10. 1989)
1916. - Rođen Gregori Pek, američki filmski glumac, dobitnik "Oskar"-a
(La Džola, 05. 04. 1916 - Los Anđeles, 12. 06. 2003)
1926. - Rođen Sten Levi, američki muzičar, pionir bi-bapa
(Filadelfija, 05. 04. 1926 - Van Nis, 19. 04. 2005)
1929. - Rođen Klaus Hugo, belgijski književnik
(Briž, 05. 04. 1929 - Antverpen, 19. 03. 2008)
1932. - Rođen Bora Ćosić, književnik
(Zagreb, 05. 04. 1932)
1937. - Rođen Kolin Pauel, američki general i političar, državni sekretar SAD
(Njujork, 05. 04. 1937)
1941. - Potpisan Pakt o prijateljstvu i nenapadanju između Sovjetskog Saveza i Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu
1950. - Rođen Predrag Miki Manojlović, pozorišni, filmski i TV glumac
(Beograd, 05. 04. 1950)
1974. - Rođen Vladimir Paskaljević, filmski i TV reditelj i scenarista
(Niš, 05. 04. 1974)
1975. - Umro Čang Kaj Šek, kineski general, političar i državnik, predsednik Formoze (Tajvana)
(Čekiang, 31. 10. 1887 - Tajpeh, 05. 04. 1975)
1976. - Umro Hauard Hjuz, američki filmski producent, avijatičar i konstruktor letilica (Hambl, 24. 12. 1905 - Hjuston, 05. 04. 1976)
1989.
- Umro Vojislav Arnovljević, kardiolog, profesor Medicinskog fakulteta u
Beogradu, osnivač jugoslovenske kardiološke škole, akademik
(Razgrad, 15. 09. 1895 - Beograd, 05. 04. 1989)
1991. - Umro Maks Friš, švajcarski književnik
(Cirih, 15. 05. 1911 - Cirih, 05. 04. 1991)
1992. - Počeo rat u Bosni i Hercegovini
1997. - Umro Alen Ginzberg, američki književnik
(Njujork, 03. 06. 1926 - Njujork, 05. 04. 1997)
2005. - Umro Sol Belou (Solomon Belouz), američki književnik, nobelovac
(Montreal, 10. 06. 1915 - Bruklin, 05. 04. 2005)
2008. - Umro Boris Nikolić, modni dizajner, stilista RTV B92
(1974 - Beograd, 05. 04. 2008)
2008. - Umro Čarlton Heston (Džon Čarls Karter), američki filmski glumac
(Evanston, 04. 10. 1924 - Beverli Hils, 05. 04. 2008)
2013. - Umro Huan Hose Bigas Luna, španski filmski reditelj
(Barselona, 19. 03. 1946 - Rijera de Gaja, 05. 04. 2013)
2015. - Umro Konstantin Zečević, fudbalski sudija, generalni sekretar Fudbalskog kluba "Crvena zvezda"
(Arilje, 08. 01. 1922 - Beograd, 05. 04. 2015)
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар