Koliku štetu je napravio led

Posle danonoćnog rada šest ledolomaca i viših temperatura, od pre nekoliko dana plovidba je dozvoljena na Savi i nekim delovima Dunava. Zbog leda na rekama, koji je obustavio rečni saobraćaj skoro mesec dana, mnogi već sabiraju troškove i zbrajaju gubitke. Država će morati da plati iznajmljivanje ledolomaca, a manjak u kasi imaće poljoprivrednici i izvoznici, luke i brodari. Istraživali smo koliko će nas koštati led?

Plovidba na Tisi obustavljena je 5. januara, na Savi i Dunavu tri dana kasnije. Posle 25 ledenih dana okvirni troškovi brodara su milion i 300.000 evra.

Izvoznici žitarica u kasi imaju manjak od 70 miliona evra. Luke nisu pretovarile uobičajenih 350.000 tona robe što je milion i 100.000 manje prihoda. Još se čeka cifra za iznajmljivanje ledolomaca. 

Za sada se zna da od šest ledolomaca, pet plaćamo mi, Mađari i Hrvati. Mađarska snosi 50 odsto troškova, ostatak, po pola, Srbija i Hrvatska. Cenovnik je poznat, a konačan račun Srbija će dobiti kada i dva ledolomca, koji još rade, ugase motore.

"Sat rada ledolomca kad lupa led je 575 evra, kada je na čekanju i kada stoji 299 evra. Dobro je u toj ceni znati da je potrošnja tih ledolomaca, koju isto prikazujemo, 320 litara nafte kada radi, a 80 kada ne radi", objasnio je Božidar Beloš iz udruženja za Odbranu od poplava i zagušenja ledom, Vode Vojvodine.

Sigurno je da je to imalo negativan uticaj i na trgovinu rekama, rekao je ministar finansija Dušan Vujović.

"Sigurno je da će to imati i negativan uticaj preko povećanih troškova grejanja, uvoza energenata itd. ali ne verujem da će to imati neke merljive i značajne uticaje na očekivana privredna kretanja", dodao je Vujović.

Nadležni pojašnjavaju i kolika je direktna šteta usidrenih brodova.

"Imali smo negde oko 50-55 brodova pod obustavom plovidbe na srpskom sektoru, negde oni koštaju oko 1.000-1.500 evra dnevno. Dakle, dođete do cifre oko 50.000 evra na dnevnom nivou za sve brodove na našem sektoru", smatra pomoćnik ministra saobraćaja Veljko Kovačević.

Led je zatvorio luke i zaustavio barže. Zbog toga kasnimo u izvozu planiranih 3,2 miliona tona žitarica.

"Mi smo izvezli samo u januaru manje oko 250.000 tona kukuruza, negde oko 40.000 tona soje i negde između 50.000 i 100.000 tona pšenice koliko je to bio plan da to uradimo. Direktne štete su svakako produženo finansiranje zaliha i to za ove robe koje sam pomenuo i to iznosi oko milion i 100.000 evra, zatim imamo troškove kreditiranja", objašnjava predsednik udruženja "Žita Srbije" Vukosav Saković.

Izvoza još nema jer je kanal koji povezuje Dunav sa lukom Konstanca u Rumuniji još pod ledom. Zbog usidrenih barži koje uvoze đubrivo šteta će se tek proceniti.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 15. април 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом