Čekajući bolje uslove za proširenje porodice

Srbija se već godinama suočava s negativnim prirodnim priraštajem. Nestabilna ekonomska situacija najveća je prepreka za proširenje porodice, kažu roditelji. Da bi se više beba rađalo, potrebna je jasna politika za podsticanje nataliteta na koju se još čeka.

U Crnu Travu rode godinama ne sleću. Ali prošle godine u rodno mesto vratile su se tri porodice. Najbrojniji među njima su Nikolići koji čekaju šesto dete.

"Mnogo nam je bolje, bez obzira što nemamo neke uslove, ali nam je ovde super, deci je bolje", kaže majka Sanja Nikolić.

Tradicionalno, opštine sa najviše rođenih beba su Tutin, Novi Pazar, Savski venac.

"Mi porodimo negde oko 11 odsto ukupne Srbije, 11 posto novih života ugleda svet upravo u ovoj ustanovi", pohvalio se Radomir Marković, pomoćnik direktora GAK "Narodni front".

Iako Pančevo nije u društvu opština sa pozitivnom stopom prirodnog priraštaj, ohrabruje to što je pančevačko porodilište u 2016. oborilo sopstvene rekorde.

"Septembar je mesec u kome smo imali šest pari blizanaca. U oktobru smo za 48 sati imali 21 porođaj, što je veliki broj, ako se uzme u obzir da je prosek tri do četiri porođaja", kaže Nataša Vlaški, glavna sestra u pančevačkom porodilištu.

Da se više beba rađa, roditeljima nedostaje ekonomska sigurnost, kažu u Centru za mame. Za početak bi odluku o rađanju mogla da podstakne i bolja primena već postojećih zakona.

"Po zakonu je zabranjena diskriminacija pri zapošljavanju, otpuštanje trudnica, vraćanje na manje pozicije posle porođaja, sve one stvari koje utiču na nove majke, potencijalne majke u odlučivanju da li će roditi drugo dete. Ali kad imate zakone koji se ne primenjuju, džaba vam takvi zakoni", rekla je Jovana Ružičić iz Centra za mame.

Od države se očekuje pomoć parovima da balansiraju između tradicionalne porodice i neoliberalne karijere, kažu stručnjaci, ali to ima i svoju cenu.

"Košta, jer se on trudi da finansijski podrži majku, ali i firmu u kojoj majka radi da bi se na taj način podstaklo više rađanja", ističe sociolog Slobodan Cvejić.

Milijarde su za podsticanje nataliteta izdvojile npr. Francuska i Rusija. Ali još važnije je da mere koje se donesu i opstanu na duži rok.

"Ljudi nisu naivni, ne možete vi da pričate i pište po novinama nešto, a da se vidi okolo da se radi drugačije, da propagirate tako, a kad treba nešto jednostavnije kao što je pristup vrtićima, neke mere podrške deci u školi ili isplata nadoknade za porodilje, da tu zapne", dodaje Cvejić.

Već dugo porodice bez baka ili deka servisa apeluju da im nedostaju različiti servisi, naročito na lokalnom nivou. A problem roditeljima su i neretki prekori poslodavca, kada su na bolovanju zbog dece.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 18. април 2025.
17° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом