Protest zbog paljenja sekundarnih sirovina na Čukarici

Na divljim deponijama u Srbiji završi više od 80 odsto otpada. Ne postoji organizovan sistem sakupljanja sekundarnih sirovina, a time se uglavnom bave Romi. Procenjuje se da se sakupljanjem sekundarnih sirovina bavi oko 30.000 ljudi koji uglavnom žive u nehigijenskim naseljima gde i spaljuju otpad. Komšiluk protestuje zbog zagađenog vazduha. Jedno od rešenja za upravljanje otpadom je legalizovanje tog posla - otvaranjem tridesetak takozvanih "zelenih fabrika" sa po hiljadu radnika.

Stanovnici beogradskog naselja Čukarička Padina već godinama protestuju zbog paljenja sekundarnih sirovina u nehigijenskom naselju u komšiluku i zagađenog vazduha.

"U hroničnom izlaganju česticama čađi i ovim materijama kojem su pređašnjim merenjem od prošle godine do 10.000 puta veće od dozvoljenih u prirodi može doći do hroničnih oboljenja pluća i do kancera", objašnjava Dr Dušan Dević.

Stanovnici beogradskog naselja Čukarička Padina protestuju jer je, kako kažu, nemoguće izaći u šetnju sa decom zbog velike zagađenosti vazduha.

Zapravo su najviše ugroženi oni koji sakupljaju i pale otpad i žive u divljim naseljima.

"Mi svi znamo da to nije dobro, nije dobro ni nama ni njima. Znamo da je to otrovno. Ali mi moramo da radimo i nešto i zaradimo", navodi Drita Fzliju.

Komunalna inspekcija organizovala je celodnevna dežurstva zajedno sa komunalnom policijom.

"Imali smo razgovore sa vlasnicima otpada koji kupuju te sirovine i njima smo predočili da taj način otkupljivanja i spaljivanih sirovina više nećemo dozvoliti", objašnjava Srđan Kolarić, predsednik opštine Čukarica.

I u većini evropskih zemalja sakupljanjem sekundarnih sirovina najviše se bave Romi, ali organizovanije. Imaju zaštitnu opremu i plaćaju im se porezi i doprinosi. Isto tako mogli bi da rade i u Srbiji.

"Uveren sam da bismo, uz pomoć Nacionalne službe za zapošljavanje, uz pomoć Centra za socijalni rad, morali da motivišemo sakupljače da budu deo legalnog lanca", navodi Siniša Mitrović iz Odbora za životnu sredinu PKS.

Georg Rebernig, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Austrije, ističe da je sakupljanje otpada normalan biznis i dodaje da je tržište upravljanja otpadom u Austriji vredno čak sedam milijardi evra.

"Mora biti obezbeđena infrastruktura za prikupljanje posebnih vrsta otpada i ljudima treba obezbediti uslove da to rade na legalan način. To je pitanje inspekcije i policije", objašnjava Rebernig.

Procenjuje se da bi dobrim upravljanjem otpadom Srbija mogla da ostvari 260 miliona evra godišnje dobiti.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 15. април 2025.
17° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом