Lončar: Odobreno zapošljavanje još 234 zdravstvena radnika

Ustanova kroz koju godišnje prođe više od 200.000 pacijenata – Urgentni centar Kliničkog centra Srbije – dobio je još jedno renovirano odeljenje. Potpuno novi izgled i bolje uslove za zbrinjavanje pacijenata sada ima Odeljenje urgentne ortopedije.

Renovirano odeljenje obišao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar, koji je rekao da će u stalni radni odnos biti primljena 234 medicinska radnika, od kojih je 129 lekara.

"Odobrili smo njihovo zapošljavanje, ali idu na konkurs koji će u najkraćem mogućem roku biti raspisan. Vodimo računa o da budu primljeni ljudi koji imaju visoke proseke, oni koji su dugo volontirali, koji su se istakli i žrtvovali se da rade bez ijednog dinara", rekao je Lončar novinarima.

Prema njegovim rečima, to je dobra prilika za sve one koji čekaju posao i imaju ozbiljnu šansu koju treba da iskoriste.

Dodao je da će novim konkursom broj zaposlenih u zdravstvu u poslednje dve godine dostići cifru od 3.000 zdravstvenih radnika, da je od toga 1.300 lekara, a da je odobreno 4.000 specijalizacija.

Srpskom zdravstvu u ovom momentu nedostaju najviše anesteziolozi, radiolozi, pedijatri, neurolozi, a Ministarstvo zdravlja odobravanjem specijalizacija pokušava da premosti jaz koji je nastao zbog zabrane specijalizacija u jednom periodu.

Lončar objašnjava da postoje normativi koliko može da se odobri specijalizacija, ali da će MMF i Svetska banka imati razumevanja, jer u ovom momentu postoji veliki broj specijalista koji imaju više od 55 godina i koji su pred penzijom.

"Specijalizacija traje pet godina, oni imaju obavezu još pet godina da rade u ustanovi, ne mogu da odu", objašnjava ministar zdravlja.

Koliko srpskom zdravstvu u ovom momentu nedostaje zdravstvenih radnika, ministar zdravlja nije mogao da precizira, ali kaže se taj broj kontroliše svakih 15 dana.

"U celoj Evropi i svetu odlaze ljudi gde im se ponude bolji uslovi. Mi ne možemo da se oslonimo da radimo presek jednom godišnje, to radimo na 15 dana", kaže Lončar.

Dodaje da se odlazak specijalista, bilo u inostranstvo ili u penziju, mora spremno dočekati sa dovoljnim brojem specijalista.

"Specijalistu možete da dobijete minimum za pet godina. Onima kojima smo dali specijalizaciju pre dve godina, njima minimum treba još tri godine da budu specijalisti", zaključio je ministar.

Odeljenje intenzivne nege ortopedije adaptirano je i kompletno opremljeno zajedničkim sredstvima Ministarstva zdravlja i KCS.

Lončar je naglasio da je težnja ministarstva ulaganje u nove kapaciteta i održavanje postojećih u svim bolnicama u Srbiji, ali da nisu dovoljni samo kreveti i aparati, već je potrebna nega i pažnja zdravstvenih radnika.

Naglasio je da je od početka godine na Odeljenju ortopedije bilo 1.300 operacija, te da se takvim rezultatima retko koja bolnica u Evropi može da pohvali.

Direktor Klinike za ortopediju Marko Kadija kaže da je srećan što su Ministarstvo zdravlja i uprava KCS prepoznali značaj ortopedije Urgentnog centra, gde se leče najteži pacijenti sa najtežim povredama.

Načelnik odeljenja ortopedije Goran Tulić rekao je da služba ortopedije sada može normalno da funkcioniše, da su već oformljeni stručni timovi za hirurgiju karlice, za hirurgiju kičme.

"Krivična prijava zbog propusta lekara"

Ministar je rekao da je podneta krivična prijava protiv lekara Dobrivoja Bojanića, jer je u izveštaju o spoljnoj kontroli inspekcija utvrdila da nisu poštovane sve procedure i pravila i da je zbog propusta došlo do smrti dečaka Radenka Nikodinovića.

Lončar je rekao da Bojanić trenutno ne radi u Opštoj bolnici u Loznici, da se čeka odluka Suda časti Lekarske komore Srbije, i da je to proces u koji se Ministarstvo zdravlja ne meša.

Zbog smrti dečaka koji je preminuo od sepse nakon preloma ruke, Ministarstvo zdravlja oformilo je timove iz kliničkih centara i trenutno je između 70 i 90 načelnika klinika, profesora Medicinskog fakulteta raspoređeno u bolnicama u Srbiji i kontrolišu njihov rad.

Zbog loših higijenskih uslova, loše organizacije posla, do sada je smenjeno 18 direktora opštih bolnica, klinika i domova zdravlja, a Lončar kaže da će takve kontrole biti praksa dok je on na čelu Ministarstva zdravlja.

Novi rukovodioci koji treba da zamene smenjene direktore, kako kaže, moraju biti sposobni da dobro organizuju posao.

"Mi lekari smo ozbiljno sujetna profesija i mislimo da sve znamo. Rukovodilac je taj koji treba da pomiri sve njih i ako neko ne govori, jer zbog pacijenta moraju da budu u dobrim odnosima. Oni mogu da ne govore van bolnice, a u bolnici moraju da predaju jedan drugom smenu, a ne preko sestara", naglasio je Lončar.

Cilj je, kako kaže, da se smanji broj putovanja na kongrese u inostranstvu, a da se poveća poseta i edukacija lekara u bolnicama u unutrašnjosti Srbije.

"Da budemo iskreni – da odemo na aerodrom, pola aviona je do sada bilo popunjeno lekarima koji idu na kongrese, a onda smo došli u situaciju da nam se u unutrašnjosti Srbije dešavaju takve stvari. Prvo moramo da sredimo stvari u svom dvorištu", rekao je ministar.

Kaže da mu niko ne može reći da je neophodno da ode cela jedna klinika na kongres, već da je dovoljno jedan ili dva člana i da kasnije kolegama prenesu šta je bilo.

"Insistiram da farmaceutske kuće transparentno na sajt stave šta su kome platili i da ne putuju stalno isti lekari. Jurimo svetska dostignuća, a imamo u unutrašnjosti ovakve stvari", naglasio je Lončar. 

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 01. април 2025.
9° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом