Usvajanje dece sa zdravstvenim problemima – više od ljubavi

Srbija može da se pohvali brojem hraniteljskih porodica, ali ne i usvajanjem dece. Iako je to najbolje rešenje za mališane bez roditeljskog staranja, ove godine daleko smo od rekorda 2014. kada je usvojeno skoro 200 dece. U prvih deset meseci usvojeno je manje od stotinu, a do kraja godine procedura će se možda završiti za još 60-oro. Najteže je naći roditelje za decu sa zdravstvenim problemima.

Možda ste već upoznali Unu. Ostavljena na rođenju, tri godine živela je u domu. Nije hodala, niti umela sama da jede kada je stigla u hraniteljsku porodicu. Ali privremena adresa postala je stalna. Una je usvojena, piše prva slova, o njoj brinu i brat i sestra.

"Ova vrsta materinstva je još mnogo jača, kad se neko raduje nekim malim stvarima, kada se borite za njega. Meni ništa nije teško oko nje, ona me čini srećnom. I nije mi teško da joj sto puta ponovim, imamo dovoljno ljubavi i strpljenja za nju", kaže Silvana Veselinović.

Uninu sudbinu - ne deli mnogo mališana koji detinjstvo provode pod krovom u Zvečanskoj. 2007. usvojeno je 59-oro dece iz tog doma ali taj broj svake godine pada. U poslednjih deset meseci tek dvoje dece imalo je sreće da nađe porodicu - jedno od njih u inostranstvu.

"Uvek jedno desetak dece može otići na usvojenje. Na godišnjem nivou odlazi petoro do osmoro dece, zavisi od godine do godine, s tim što u Zvečanskoj trenutno borave deca s težim i teškim smetnjama u razvoju", kaže direktor Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine iz Zvečanske Zoran Milačić.

Ali čak i kada dete ima male teškoće, to za usvojitelje može da bude velika prepreka, odustanu i pre nego što pokušaju.

"Potencijalni usvojitelji žele dete što nižeg kalendarskog uzrasta, žele dete koje nema određenih zdravstvenih problema, razvojnih problema ili nekih hendikepa. I uglavnom su te želje iskazane, a kada pogledamo onu decu koja ispunjavaju opštu podobnost, videćemo da mali broj dece ispunjava te karakteristike", kaže Dragan Vulević iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Kada bi se uklopili u tu listu želja - u novu porodicu moglo bi odmah 190-oro dece. Ali tek 94-oro je usvojeno od početka godine. Čak stotinu manje nego 2014. Uzrok nije spora procedura, tvrde u Ministarstvu, jer prva faza utvrđivanja opšte podobnosti usvojitelja traje dva do tri meseca.

"Taj drugi deo postupka izaziva strepnju kod usvojitelja, izbor potencijalnog usvojitelja za konkretno dete može da traje mesec, dva, a pojedini usvojitelji mogu da ne ostvare svoju želju za roditeljstvom", kaže Vulević.

U Zvečanskoj kažu kroz razne programe podrške od dnevnog boravka do porodičnog saradnika podržavaju biološku porodicu, ali i usvojitelje da lakše prihvate decu sa teškoćama u razvoju.

"Taj deo nedovoljne podrške je jedan od elemenata, sigurno onemogućava da se veći br. porodica javi sa željom da prihvati decu sa smetnjama u razvoju, ali treba imati u vidu mentalitet koji važi za ove prostore, favorizuju se deca sa dobrim zdravstvenim stanjem i ne postoji tolerantnost na različitost", kaže Milačić.

Pomoglo bi malo altruizma i hrabrosti. To čini se neretko imaju parovi iz inostranstva - granica se ne povlači zbog, zdravstvenih problema ili teškoća u razvoju.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 01. април 2025.
12° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом