Ko su najveći zagađivači u Srbiji?

Godišnje se u Srbiji proizvede 10 miliona tona otpada. Od 290 postrojenja koja imaju obavezu da o emisijama zagađujućih materija izveštavaju Agenciju za zaštitu životne sredine, čak 90 odsto je ispunjava u roku. Podaci se dostavljaju Evropskoj agenciji za životnu sredinu, a po stepenu izveštavanja Srbija je prva u regionu i 14. u Evropi.

Dim iz fabrika "Eliksir Zorka mineralna đubriva" brine Šapčane, međutim u toj fabrici tvrde da redovno mere emisije i o tome izveštavaju nadležne.

"Ja mogu da kažem da mi do sada nismo imali vanrednih okolnosti prekoračenja, ali se dešava da zbog velikog broja formulacija koje proizvodimo, da se promene dešavaju u kvalitetu vazduha i promeni parametara u emisiji. Dešava se da se približe graničnom vrednostima ali za sada nema prekoračenja", kaže Slavica Bogdanović, šef Odeljenja za zaštitu živtne sredine u toj fabrici.

Dve trećine postrojenja emituje zagađenje iznad dozvoljenog nivoa.

Nebojša Redžić iz Agencije za zaštitu životne sredine ističe da najveći zagađivači pripadaju energetskom sektoru – termoelektrane.

"Termoelektrane su počele da rade na smanjivanju emisija u vazduh. Kod nas hemijska industrija nije naročito razvijena ali i ona doprinosi isto, minerala industrija, prehrambena industrija", dodaje Redžić.

Ukazuje da je najveći zagađivač koji ispušta u vazduh TENT – EPS, a što se tiče ispuštanja voda to su javno-komunalna preduzeća, beogradski i novosadski vodovod i kanalizacija.

Po sistemu zagađivač plaća, Termoelektrana "Nikola Tesla" je na ime naknade za zaštitu životne sredine u 2015. godini platila je 2,28 milijardi dinara.

Sve informacije o zagađivačima nalaze se na portalu Agencije za zaštitu životne sredine. Srbija izveštava Evropskoj agenciji za životnu sredinu od 2011. i to na dobrovoljnoj bazi s obzirom na to da nije članica Unije.

"Kod nas ima 125 instalacija koje treba da podnose izveštaj ali trenutno to rade desetak, to je oko osam odsto", rekao je Kiril Ristovski iz "Florozon Skoplja".

Magda Tot Nađi iz Regionalnog centra za zaštitu životne sredine za Centralnu i Istočnu Evropu, kaže da su trenutno najbolji registri u Norveškoj, Švedskoj, Nemačkoj, Holandiji i Velikoj Britaniji.

"Kada je reč o regionu, Srbija je vodeća zemlja jer je prva u ovom delu Evrope koja ima registre sa podacima o emisijama koji mogu da pomognu u smanjenju i sprečavanju zagađenosti kao i da se podstiču korišćenje čistijih tehnologija", ističe Magda Tot Nađi.

Inspekcija za zaštitu životne sredine ove godine je podnela 179 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i 29 za privredni prestup.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 16. април 2025.
14° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом