Poremećaji mentalnog zdravlja među vodećim bolestima

U svetu se obeležava Dan mentalnog zdravlja, a u Srbiji u ovom trenutku poremećaji mentalnog zdravlja spadaju među šest najčešćih nezaraznih bolesti.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Batut najčešće bolesti koje muče stanovništvo Srbije su: bolesti srca i krvnih sudova, maligni tumori, šećerna bolest, opstruktivna bolest pluća, povrede i trovanja, poremećaji mentalnog zdravlja.

U poslednjem Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije navodi se da pro­ble­mi men­tal­nog zdra­vlja pred­sta­vlja­ju sve ve­ći jav­no­zdrav­stve­ni problem, te da iden­ti­fi­ka­ci­ja gru­pa stanovništva ko­je su u ri­zi­ku važna za krei­ra­nje pre­ven­tiv­nih pro­gra­ma.

Depresija je jedan od najrasportranjenijih poremećaja, a pre­ma po­da­cim­a Svetske zdravstvene organizacije ona je če­tvr­ti naj­če­šci uzrok izostanka sa posla, a pro­ce­nju­je se da će do 2020. go­di­ne bi­ti na dru­gom me­stu.

U Is­tra­ži­va­nju zdra­vlja sta­nov­ni­štva Sr­bi­je utvrđeno je da 4,1 odsto stanovnika pokazuje simptome depresije, a SZO procenjuje da u zemljama Evrope svaki 15 stanovnik ima simptome depresije.

Simp­to­mi de­pre­si­je pri­sut­ni su u zna­čaj­no ve­ćem pro­cen­tu kod že­na (5,3 odsto) ne­go kod muškaraca (2,9 odsto), kao i u po­pu­la­ci­ji sta­rih i naj­si­ro­ma­šni­jih.

"Sve naše tajne" 

Osobe sa mentalnim problemima i dalje prati stigmatizacija, nisu uključeni u društveni život, a u okviru antistigma kampanje "Sve naše tajne", danas je predstavljeno istraživanje "Čega se mladi u Beogradu stide", Centra za edukaciju istraživanje i razvoj.

Sprovedena je anketa među mladima tako što je svako od njih na parčetu papira podelio tajnu koju nikome nije rekao, a prema rečima Mie Popić ispostavilo se da su im svima tajne gotovo iste - osećaj stida, problemi sa samopouzdanjem, anksioznost, kontrola sopstvenih emocija, problematični porodični odnosi.

"Ideja ovog projekta je da mladima predočimo da nisu usamljeni u svom problemu, da i ostali imaju slične probleme", rekla je Popić na konferenciji za novinare i dodala da je primećeno da se mladi najmanje obraćaju straučnjacima kada imaju problem.

Izvor pomoći i podrške u savladavanju problema i strahova, mogu da budu i interntet portali.

"Oni su dobri zato što dozvoljavaju mladima da, van psihijatrijskih ustanova gde se oni automatski osećaju vrlo stigmatizovano, ako upošte pristupaju tom izvoru pomoći, zapravo opet sa nekim drugim mladim ljudima ispitaju šta su neki načini kako sebi mogu da pomognu", kaže Popović.

Stručnjaci savetuju da se, u moru knjiga i portala o samopomoći bude obazriv i da se biraju oni iza kojih stoje priznati autori.

Porodični psihoterapeut Milena Oparica kaže da je važna prevencija.

"Uvek je bolje prevenirati nego intervenisati i koliko ta prevencija mora da krene od porodice, preko školskog sistema", smatra Oparica.

Ne samo da podrške često nema, već se neretko i u školi i u porodici strahovi produbljuju. Školski psiholozi, potvrđuju, više se bave nametnutom papirologijom nego decom i njihovim problemima. Porodica je za neke izvor strahova i stida zbog nasilja ili zbog preterane kritike i očekivanja roditelja, zbog čega se potiskuju sopstveni interesi, potrebe i želje. tijana mirović, psiholog i porodični terapeut

"Mislim da to jeste odgovornost svih nas. Pod jedan da skinemo stigmu koja stoji, ako postoji kad je individualna terapija u pitanju, mislim da još više postoji kada je porodicna i vrlo retko cele porodice dolaze na terapiju mislim da je važno da pošaljemo poruku da je to u redu", smatra Tijana Mirović, psiholog i porodični terapeut.

Psiholog Danijel Mešković kaže da u psihijatrijskim ustanovama postoje odeljenja za adolescente, ali da mladi imaju strah da se jave za pomoć, kao i da su lekari u zdravstvenom sistemu preopterećeni tako da imaju ograničeno vreme za svakog pacijenta.

"Naše ustanove nemaju pristup naklonjen mladima. Pokušaj da se napravi savetovališta na nivou domova zdravlja se ponovo vraćaju. Međutim, ljudi koji rade u savetovalištima, psiholozi, pedijatri, gionekolozi, čini mi se da su nedovoljno obučeni", kaže Mešković.

Psiholozi u školama, kako kaže, kada ih pitate čime se bave odgovaraju da se bave papirologijom i formalnostima da nemaju vremena da se bave mladim ljudima.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 15. април 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом