Kako odnosi Beograda i Zagreba utiču na srpsku i hrvatsku manjinu?

"Za sada, i na sreću, nema fizičkih napada na običnog čoveka na terenu, možda smo blizu toga. Na udaru su srpske institucije, crkve SPC u koje se provaljuje, Karlovac, Sisak, Slavonija, pišu se grafiti po njima, posebno su na udaru manifestacije Srpskog narodnog vijeća", kaže Saša Milošević iz SNV-a.

Hrvati u Srbiji nisu napadani, ali, kažu, stvara se antihrvatsko raspoloženje.

"Najčešći rezultat toga u obe države je nacionalna mimikrija, skrivanje identiteta", ističe Slaven Bačić iz Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Tenzije i distancu između dva naroda ne stvaraju odnosi na terenu, već poruke koje se šalju preko medija. Uprkos tome što u Hrvatskoj, kaže profesor Žarko Puhovski, većina ljudi nije saglasna sa aktuelnim porukama.

"Srbija, Srbi i Srpkinje zapravo nisu tema na hrvatskim izborima, osim kod radiklane desnice. Paradkos je u tome da radikalna desnica govori u jugoslovenskim kategorijama, a one, kad im se prigovori zbog nacionalizma kažu – gledajte šta radi Šešelj. U ovom trenutku to ne deluje na društvo, ali bude li potrajalo – to će delovati. I to je ono što je opasno", rekao je Puhovski.

Hoće li biti opasno, zavisiće i od nove srpske i od nove hrvatske vlade.

"Svaki put kada dođe do susreta na najvišem nivou između političara Srbije i Hrvatske, i kada se otvori prostor i horizonti za popravljanje odnosa, vidimo da nedugo nakon toga, postoji gotovo po pravilu mnogo događaja koji poništavaju na neki način ono što je u tim kontaktima napravljeno", ukazuje sociolog Vladimir Vuletić.

Najmanja distanca između Srba i Hrvata bila je šezdesetih, samo 15 godina nakon Drugog svetskog rata. U Srbiji nije merena od 2010, ali koliko zavisi od političkih poruka može da nagovesti nedavno istraživanje Instituta za evropske poslove: najviše ispitanika je reklo da je najveći neprijatelj Srbije – Hrvatska.