Selaković: Prijepolje grad-simbol uvažavanja razlika

"Ne tražimo razlike, već tražimo zajedničku budućnost, jer će u njoj moći da žive naša deca. Ovo nije dan kada se slavi oslobođenje u nekom ratu, ovo je dan kada se prvi put pominje Prijepolje", istakao je Selaković.

Kada kažete Prijepolje, tu je i Mileševo i Sveti Sava, ali tu je i Ibrahim Pašina džamija i više od četiri veka star Kuran, tu je i Sahat kula, Kumanovića i Davidovića, rekao je Selaković.

Lider Bošnjačke demokratske zajednice Muamer Zukorlić, izjavio je da Prijepolje obeležava svoj dan veoma bogatom tradicijom.

"Tradicija je veoma važna za one koji znaju da je cene i znaju da je pretvore u energiju za bolju budućnost. I istorija sa svim onim slatkim i gorkim ima smisla ukoliko je pravilno razumemo i pretvorimo u lekciju za bolju i svetlu budućnost. Prijepolje je pitom grad u dolini Lima, predstavlja kuluturološki simbol i barjak ovog područja i zaslužuje svaku podršku i afirmaciju", naglasio je Zukorlić.

Prijepolje, simbol zajedništva, tu snagu ima iz prošlosti, ali predstavlja jedan nukleus novog zajedništva ovde u Sandžaku i celoj Srbiji, dodao je Zukorlić.

"Prijepolje je i simbol zajedništva između Srbije i Bosne. Bosanski kralj Tvrtko upravo je ovde krunisan", podsetio je Zukorlić.

Predsednik opštine Dragoljub Zindović, izjavio je da je Prijepolje mali, ali "dugovečni" grad, a tragovi njegovog prvog pominjanja u pisanim dokumentima vode nas u 1343. godinu.

"Prvi put se pominje u jednom Dubrovačkom ugovoru sačuvanom u Dubrovačkom arhivu kao mesto kod trga manastira Mileševo. U to vreme postaje stecište dubrovačkih karavana koji se u njemu zadržavaju radi trgovine. Knjiga "Istorija države i prava jugoslovenskih naroda do 1918. godine", prvo pominjanje Prijepolja datira 11 godina ranije", ističe Zindović.

Prijepolje se očito gradilo i razvijalo u srednjovekovnom Mileševu, duhovnom središtu moćne države Nemanjića, podseća on i dodaje da je vekovima pre toga ovaj kraj bio stanište ljudskih zajednica.

"Arheološki lokaliteti sa materijalnim ostacima potvrda su života starosedeoca, raznih nomadskih i ratničkih plemena, potom Ilira, Kelta, Rimljana, Slovena, Turaka. Na ovoj raskrsnici puteva i civilizacija, stecištu karavana, hodočasnika i putopisaca sudarale su se i prožimale razne kulture, vodili ratovi i dizale bune. Menjale su se društvene, ekonomske, prosvetne i kulturne prilike u kojima je sa različitim uspesima postojalo i ostajalo Prijepolje", istakao je Zindović.