среда, 20.04.2016, 19:30 -> 19:49
Извор: РТС
Dokle je Srbija stigla u upravljanju otpadom
U Srbiji je oko dve trećine teritorije pokriveno organizovanim prikupljanjem otpada. Slično je i u zemljama regiona gde se, osim što divlje deponije zagađuju životnu sredinu, zbog toga što se ne reciklira - ekonomski gubitak meri desetinama miliona evra. Nema ni preciznih podataka o količinama i vrstama otpada. Uz pomoć nemačke i švajcarske vlade Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija uključile su se u projekat Regionalne platforme za razmenu znanja u oblasti upravljanja otpadom.
Zbog divljih deponija posledice poplava pre dve godine bile su mnogo veće.
"Najčešće su poplavna područja bila izložena u ravničarskim područjima gde su deponije na niskim nadmorskim visinama i gde je voda doprla do divljih odlagališta koja su kontaminirala vodotoke", objašnjava Marijan Dujmović Akvasan iz BiH.
Zajednički problem je i finansiranje zaštite životne sredine. Po sistemu "zagađivač plaća" uvedena je ekološka taksa.
Srđan Todorović iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske kaže da su 95 odsto od ukupno prikupljenih sredstava usmerili u projekte uspostavljanja infrastrukture za skupljanje i razdvajanje ambalažnog otpada.
"Sve je više privatne inicijative i privatnog kapitala koji je zainteresovan da ulaže u oblast skupljanja i razdvajanja i zbrinjaavanja korisnih sirovina iz ukupnog otpada", ističe Todorović.
Danijela Nelepa iz Makedonske asocijacije za upravljanje otpadom kaže da se finansiraju iz IPA fondova.
"Država ne subvencioniše, štaviše državu subvencionišu evropski fondovi tako da je sada prisutno negde oko 30 miliona evra evropskog IPA fonda za pravljenje regionalnih planova", rekla je Nelepa.
Sa oko deset odsto recikliranog otpada Srbija je po tome ispred drugih zemalja regiona.
"U Crnoj Gori se ne možemo pohvaliti tim podatkom vezanim za reciklažu. On se kreće negde oko pet odsto jer reciklaža, to je podatak iz državnog plana. Pretpostavljamo da je taj procenat nešto veći ali ne možemo to da tvrdimo zbog neuspostavljenog sistema kretanja tokova otpada", rekao je Igor Jovanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore.
Srbija za zaštitu životne sredine izdvaja svega 0,14 procenata BDP-a, slično kao i zemlje regiona, ali i dvadeset puta manje nego zemlje Evropske unije.
"Nemačka, Francuska, Švajcarska – to su države gde menadžment otpada je vrhunski na svetskom nivou", kaže Kristof di Marko iz GIZ-a i napominje da nije dovoljno uzeti jedan model koji postoji u Evropi, već i da se taj model adaptira.
Zaštita životne sredine je i jedno od najbitnijih pitanja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, a kada je u pitanju prikupljanje i prerade otpada evropska direktiva nalaže da treba da se reciklira najmanje 50 odsto upotrebljenih proizvoda.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар