"Nevažno da li je privatno ili državno, presudan kvalitet"

Privatno obrazovanje u medijima je uglavnom negativno prikazano, a dobri se primeri najčešće zaboravljaju, ocenili su učesnici skupa koji se bavio slikom privatnih obrazovnih sistema u medijima. Navodi se da je važnije kakav kvalitet obrazovanja nudi od toga da li je privatna ili državna ustanova.

Pomoćnik ministra prosvete Milovan Šuvakov kaže da se poslednjih godina ruše akademske barijere zato što je Srbija postala deo evropskog obrazovnog prostora, na kom se potencira mobilnost studenata i nastavnika u cilju unapređenja kvaliteta.

"To nas može podstaći da popravljamo rad naših obrazovnih institucija", rekao je Šuvakov, primetivši da se sve češće dešava da naši studenti odlaze da studiraju u drugim evropskim gradovima, gde, kako je naveo, za približno iste troškove života dobijaju, po njihovoj procesni, bolji kvalitet.

Na skupu u organizaciji Danas konferens centra, on je, međutim, istakao da je važan kvalitet nastave i znanja, a ne da li je vlasnik privatni ili državni sektor.

Primetivši da kad bismo imali razvijeniju privredu i tržište rada onda bi i kvalitet obrazovanja bio presudan i ne bi bilo važno odakle ko dolazi, da li iz državnog ili privatnog sistema, već koja znanja nosi.

Govoreći o tome kako se privatne obrazovne institucije tretiraju u medijima, Šuvakov je priznao da su evidentni negativni primeri, ali je primetio da su oni često izvučeni iz konteksta, te da ipak ima više primera dobre prakse, ali se na njih zaboravlja.

Rektor Univerziteta "Singidunum" Milovan Stanišić rekao je da uprkos nekim pozitivnim promenama u poslednje vreme, ima dosta problema u obrazovnom sistemu, među kojima on vidi i odsustvo istaknutih privrednika u Nacionalnom savetu za visoko obrazovanje, ali i u Komisiji za akreditaciju i proveru kvaliteta gde od 15 članova samo jedan dolazi sa privatnog fakulteta.

"Takođe među recezentima i evaluatorima nema predstavnika privrede i poslodavaca, a nastavni planovi i programi pripremaju se i akredituju bez onih koji će sutra zapošljavati mlade stručnjake i koristiti njihova znanja i veštine", ocenio je Stanišić.

Primetna je i kriza nastavnog osoblja, odnosno, kako je rekao, suočeni smo sa time da najbolji odlaze iz zemlje i rade neke unosnije poslove.

Stanišić smatra i da bi ciklus akreditovanja trebalo produžiti na sedam godina, dok profesorka Ana Trbović sa FEFA ukazuje na poštovanje pravila i etiku.

Kako je primetila, neki fakulteti imaju akreditaciju, ali ne ispunjavaju uslove, a s druge strane plagiranje diplomskih i doktorskih radova je učestalo.

"Treba se boriti pritiv toga jer to je pritivzakonito, i studenti bi sami trebalo da se zalažu i bore za poštovanje pravila kada je u pitanju dobijanje diplome i tako daju svoj doprinos unapređenju obrazovanja", smatra Trbović.

Broj komentara 0

Pošalji komentar

Uputstvo

Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.

Закључано: Откључајте повлачењем стрелице у десно ...
nedelja, 06. april 2025.
7° C

Komentari

Da, ali...
Kako preživeti prva tri dana katastrofe u Srbiji, i za šta nas priprema EU
Dvojnik mog oca
Verovatno svako od nas ima svog dvojnika sa kojim deli i sličnu DNK
Nemogućnost tusiranja
Ne tuširate se svakog dana – ne stidite se, to je zdravo
Cestitke za uspeh
Da li ste znali da se najbolje gramofonske ručice proizvode u Srbiji
Re: Eh...
Leskovačka sprža – proizvod sa zaštićenim geografskim poreklom