Proglas u Nikšiću: Crkvi se ispostavljaju politički diktati

Na kraju Sabora poručeno je da država ne dopušta ustavom zagarantovanu slobodu vere, naročito Mitropoliji crnogorskoj, koja je, kako se navodi, rodila Crnu Goru, "jer hoće da religiju i Crkvu funkcionalizuje u svrhu svoje ideologije, stvarajući svoju 'autokefalnu Crkvu' u duhu lenjinizma i staljinizma".

"Sekularna država, nasljednica bezbožnog titoističkog sistema, čini nešto što ni taj sistem nije uradio: zakonsko otimanje hramova i imovine Crkve predstavlja gaženje povelja srednjovjekovnih i kasnijih vladara, do Crnojevića i Nikole Petrovića, kao i brojnih zavještanja pojedinaca i bratstava kroz vijekove", pročitano je u proglasu.

Zakon o slobodi veroispoviesti koji je u proceduri, kako se dodaje, krši "sva temeljna načela i standarde demokratskog i civilizovanog zakonodavstva u ovoj oblasti".

"Načelo slobode vjeroispovijedanja je bitno ugroženo prije svega najavljenim otimanjem hramova i crkvene imovine. Načelo neutralnosti države je ismijano već time što je pitanje Crkve postalo stvar programa vladajuće partije. Načelo jednakog pravnog tretmana, koje u realnosti već odavno ne postoji, sada treba da se ozakoni na štetu Pravoslavne Crkve. Pravo na samoodređenje se ne poštuje, nego se Crkvi ispostavljaju politički diktati. A država je dužna da ova načela poštuje i štiti u njihovom izvornom značenju, da ih zaista jemči, a ne da ih upotrebljava u diskriminatorske svrhe", navodi se u proglasu.

Stoga se zahteva, kako se navodi, "bezuslovno zakonsko ili ugovorno priznanje i uvažavanje postojanja viševjekovnog istorijskog kontinuiteta i pravnog subjektiviteta Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhija Budimljansko-Nikšićke, Zahumsko-Hercegovačke i Mileševske i svih crkvenih pravnih lica u skladu sa kanonskim pravom".

Traži se zaključivanje ugovora sa Vladom Crne Gore kojim bi se, kako je rečeno, ravnopravno i pod suštinski istovetnim uslovima koji su sadržani u ugovorima koje je Vlada zaključila sa drugim crkvama i verskim zajednicama, regulisala pitanja od zajedničkog interesa.

Jedan od zahteva je i donošenje zakona o restituciji i pravednoj nadoknadi bespravno oduzete crkvene imovine i odustajanje od novog otimanja imovine crkvama i vjerskim zajednicama, a traži se i "na Ustavu i međunarodnim standardima zasnovano zakonsko regulisanje i poštovanje autonomije crkava i vjerskih zajednica".

"Sve ovo zahtijevamo ne kao privilegije za sebe nego kao opšte pravo za sve crkve i vjerske zajednice. Da opravdamo sebe pred Bogom, Svetim Vasilijem i istorijom, pred precima i potomcima, ponavljamo zavjet Trojičindanskog sabora i ponavljamo da ćemo čuvati, obnavljati i braniti sve naše svetinje", navodi se u proglasu.