среда, 26.12.2018, 15:24 -> 16:28
Извор: Танјуг
Đukanović: Komite preteče pokreta za obnovu nezavisnosti
Crnogoski pedsednik Milo Đukanović svečano je u Nikšiću otkrio spomenik crnogorskim komitama 1916-1929. i istakao da se time želi poručiti da njihova borba nije bila uzaludna i da su oni bili preteča pokreta za obnovu nezavisne Crne Gore 2006. godine.
Milo Đukanović je rekao da su komiti bili borci za slobodu Crne Gore u vreme austrougarske okupacije u Velikom ratu i borci za odbranu njenog državnog dostojanstva nakon, kako je naveo, nasilnog pripajanja Srbiji 1918.
Oni, tvrdi Đukanović, nisu pristajali ni na tuđinsko, ni na savezničko ropstvo i poniženje.
Nisu pristali da Crne Gore više ne bude, da se poništi njena velika istorija, naveo je Đukanović u svom govoru dostavljenom Tanjugu.
"Danas im država Crna Gora sa osećanjem duboke zahvalnosti odaje priznanje za njihovo antičko junaštvo. Slobodna, nezavisna, prosperitetna i uvažena Crna Gora, za kakvu su se borili i koju su sanjali. U vreme Komitskog pokreta nije se moglo ni slutiti da će ona kroz koju deceniju postati ravnopravna članica jugoslovenske socijalističke zajednice", naveo je crnogorski predsednik.
A posebno, istakao je, da će Crna Gora 88 godina "nakon nestanka biti obnovljena kao nezavisna, međunarodno priznata država, i ubrzo zauzeti dostojanstveno mesto u prestižnoj zajednici evropskih i evroatlantskih država i naroda".
"Vreme je pokazalo da njihova žrtva nije bila uzaludna", rekao je Đukanović.
Govoreći o istorijatu njihovog nastanka i raspuštanja, Đukanović je rekao da "upravo tada oslobođena Crna Gora biva unižena od Srbije i izigrana od saveznika".
"Ideal ujedinjenja južnoslovenskih naroda pretvorio se u njen najveći nacionalni raskol. Dok su jedni bili za bezuslovno prisajedinjenje Srbiji, drugi su bili za jugoslovensku zajednicu koja bi sačuvala čast i ime crnogorsko. Uspostavljen je režim pod bajonetima srpskih trupa i bjelaških snaga. Crna Gora je surovo kažnjena i načinom ujedinjenja i ponižavajućom pozicijom u novoj državi", tvrdi Đukanović.
Kaže i da je "akcijom srpske vlade", koju su sprovodili njeni crnogorski poverenici, rađeno sve da Crna Gora nestane kao država, i da se detronizuje njena dinastija Petrović Njegoš".
Đukanović tvrdi da je Njegoš upavo na komite mislio kada je pevao: "Na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje".
"Sa ove istorijske distance danas se jasno vidi koliko je napora trebalo da se ostvare ideali zbog kojih su se komiti žrtvovali. Kao i mnogo puta u crnogorskoj istoriji, desilo se da veliki ciljevi moraju čekati neku novu generaciju", rekao je Đukanović i dodao da je Komitski pokret dobio i svoje sledbenike u političkim i intelektualnim grupacijama, koje su delovale u Crnoj Gori između dva svetska rata.
Šef crnogorske države je ocenio i da su crnogorski komiteti svojom borbom, ciljevima i idejama bili preteča pokreta za obnovu nezavisne Crne Gore 2006.
"Mi smo privilegovana generacija koja je završila tu istorijsku misiju. Obnovljena na nasljeđu Komitskog pokreta, današnja Crna Gora želi njegovom afirmacijom da ukaže na kojim temeljima počiva, i koje vrednosti baštini. Bez toga Crna Gora ne bi bila autentična, niti bi crnogorski trajala", naveo je.
Đukanović je poručio da Crna Gora nikada više ne sme doustiti da to dragoceno nasleđe bude rastakano i negirano kao ideološko oruđe bilo čije politike.
"Zato je naša dužnost da i sadašnjoj i budućoj Crnoj Gori ukažemo da će je nasljeđe Komitskog pokreta uvek činiti dostojnom njene slavne tradicije i njene dostojanstvene budućnosti. Neka tome od danas svedoči i ovaj spomenik", zaključio je Đukanović.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 2
Пошаљи коментар