Državljanin Srbije izručen Hrvatskoj po nalogu Suda BiH

Postupak ekstradicije Rkmana Hrvatskoj završio se relativno brzo, jer se on nije protivio izručenju, smatrajući da će na ponovljenom suđenju u prisustvu dokazati svoju nevinost.

Rkmana je 28. aprila uhapsila policija BiH na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika prilikom ulaska iz Srbije u BiH.

On se sa još 13 lica tereti da su "u vremenu od tačno neutvrđenog dana u julu 1991. do 5. maja 1992. godine u mestima Ada, Ernestinovo, Koprivna, Markušica, Šodolovci, Podvinje i Laslovo, kao pripadnici 'šodolovačke grupe', u više navrata naredili pucanje i učestvovali u pucanju iz minobacača i drugog teškog oružja".

"Pucali su po mestima Đakovo, Tešinci, Koritna, Mrzović, Semeljci, Vladislavci i Hrastin bez izbora vojnih ciljeva, već po civilnom stanovništvu i po civilnim, privatnim, kulturnim, komunalnim i drugim objektima s ciljem da se stanovništvo usmrti, povredi i zastraši, a objekti oštete i unište, što je dovelo do smrti deset i ranjavanja 30 osoba", navodi se u hrvatskoj optužnici.

Presudom Županijskog suda u Osijeku od 25. maja 1995. godine svi pomenuti su osuđeni u odsustvu na dugogodišnje kazne zatvora, ali je većina na ponovljenom suđenju u njihovoj prisutnosti oslobođena od optužbi.

"Veritas" podseća da je na osnovu međunarodnih poternica koje je raspisao Interpol u Zagrebu, širom sveta do sada uhapšeno 168 Srba, od kojih je 60 izručeno Hrvatskoj.

Od ekstradiranih do sada je protiv dvadeset troje postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije dela ratnog zločina u oružanu pobunu.

To za posledicu ima gubitak prava na obeštećenje za vreme provedeno u pritvoru.

"Veritas" ocenjuje da toliki broj obustava postupaka protiv lica sa Interpolovih poternica ukazuje i na "zloupotrebu Interpola od strane Hrvatske".