Pelješački most, hladan tuš za hrvatski san

I baš kad se činilo da je odlukom Evropske komisije o isplati 375 miliona evra za izgradnju Pelješačkog mosta uklonjena i poslednja prepreka pre početka izgradnje najvećeg hrvatskog infrastrukturnog projekta, iz Bosne i Hercegovine stiže hladni tuš.

Parlament BiH zatražio je slanje note Hrvatskoj u kojoj će zahtevati obustavu svih aktivnosti vezanih za izgradnju mosta, dok se ne postigne obostrana saglasnost oko tog projekta, a najavljeno je i osnivanje posebne parlamentarne komisije koja bi trebalo da preispita jesu li ispunjeni svi uslovi pod kojima bi projekt postao prihvatljiv za Sarajevo. Da stvar bude neugodnija, sve se to dogodilo neposredno uoči zajedničke sednice vlada Hrvatske i BiH, koja je ove sedmice održana u Sarajevu.

Plenković je u Sarajevu pomirljivo uveravao da Pelješački most "ničim ne ugrožava interese BiH" i da Hrvatska ostaje najangažovaniji portparol interesa BiH na putu prema EU i NATO, očito želeći da ovo pitanje ne zaseni pohvalnu činjenicu – da su se nakon sedam godina uspele sastati dve vlade.

Istovremeno se u Sarajevu ponovo problematizuju i ona pitanja koja su se činila rešenim, nakon što je Hrvatska prihvatila praktično sve zahteve BiH i podigla visinu mosta sa 35 na 55 metara i ostavila 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova, što je znatno poskupelo ceo projekat, ali i ona pitanja koja je nemoguće rešiti u preostalih nekoliko meseci do početka izgradnje mosta, poput razgraničenja Hrvatske i BiH na moru.

Iz Sarajeva, naime, sada stižu uveravanja da izgradnja mosta ne sme početi pre nego što se reši pitanje "izlaza BiH na otvoreno more", na koji, po mišljenju stručnjaka okupljenih u Pomorskom društvu u Sarajevu, BiH ima neotuđivo pravo. Pomorsko društvo BiH zahteva da se sudskim putem odredi koridor širine milju i po i dužine 70 kilometara, od Neuma do otvorenog mora.

Hrvatska udovoljila svim zatevima BiH

Hrvatski zvaničnik, odlično upućen u ovaj projekt, koji je želeo da ostane neimenovan – jer u Zagrebu ne žele učiniti ništa što bi podstaklo verbalni sukob – rekao je za Dojče vele kako je ponovno otvaranje ovog pitanja verovatno podstaknuto unutrašnjepolitičkim razlozima.

Prema rečima našeg sagovornika, u ovom slučaju radi se o dva odvojena pitanja. Jedno je pitanje razgraničenja Hrvatske i BiH, a drugo pitanje odnosi se na režim plovidbe na području budućeg Pelješačkog mosta.

Kada je reč o razgraničenju, 1999. je potpisan sporazum o granici između Hrvatske i BiH, koji nikad nije stupio na snagu jer nije ratifikovan, i to zbog pitanja Velog i Malog škoja te vrha poluostrva Kleka. To pitanje, međutim, ne može uticati na gradnju Pelješačkog mosta, budući da će se Pelješački most nalaziti više od 500 metara unutar nesporne teritorije Hrvatske.

A kada je reč o režimu plovidbe, Hrvatska i BiH su to pitanje usaglasile međusobnim sporazumom, kojim je definisana visina mosta od 55 metara i 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova. "Prema tome, Hrvatska ne osporava pravo neškodljivog i tranzitnog prolaza za sve brodove iz i prema Neumu, tako da smatramo da nikakvo otvoreno pitanje ovde ne postoji".

Kultura sukoba i nesaradnje

Slično razmišlja i hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula: "Očito je, naime, da u BiH koriste mnoge teme, pa i ovo pitanje, za svoje unutrašnjepolitičko razračunavanje. Ovde nije problem u projektu Pelješačkog mosta, nego u politici u BiH. Najnovije 'junačenje' spram Pelješačkog mosta u BiH ne predstavlja ništa drugo nego uvod u nepotrebno dugu kampanju za parlamentarne izbore, koji će se održati u oktobar sledeće godine", kaže on.

Prema njegovim rečima, Hrvatska je pružila BiH sve potrebne informacije o Pelješačkom mostu, a u tom pogledu Hrvatska je bila uspešna i u EU, o čemu svedoči i odobrenje isplate evropskog novca za Pelješački most, čiji je cilj povezivanje delova hrvatske i evropske teritorije, a ne dovođenje BiH u neugodan geostrateški položaj.

Picula stoga veruje da ponovni pokušaj osporavanja projekta Pelješačkog mosta od strane politike u Sarajevu neće ugroziti početak gradnje, a ni odnose Hrvatske i BiH.

Pelješački most Hrvatsku približava Šengenu

Picula je uveren da jedino veliki infrastrukturni projekti, poput mostova i auto-puteva, kao i energetski projekti, mogu izvući BiH iz sadašnje ekonomsko-političke letargije.

Hoće li Hrvatska pre pristupiti Šengenu ili izgraditi Pelješački most? "To je teško pitanje", odgovara Picula i nastavlja: "Pelješački most važan je za Šengen, s obzirom na to da on povezuje teritoriju i osigurava bolju kontrolu nad teritorijom države, što je jedan od vitalnih kriterijuma što za pristupanje Šengenu, iako je za to potrebno zadovoljiti i druge političko-pravne kriterijume, poput nezavisnog pravosuđa i državne uprave očišćene od korupcije".

"No, nadam se da će Pelješački most biti brzo dovršen i da se u njegovom slučaju neće ponoviti priča sa mostom do Čiova", kazao je Picula aludirajući na probleme sa izgradnjom Čiovskog mosta, koji je već trebalo da bude završen, ali će zbog problema u kojima se našao izvođač radova biti gotov tek do sledeće turističke sezone.