Koordinatorka PISA za Hrvatsku demantuje izjavu državnog sekretara

"U nijedno dosad sprovedeno PISA istraživanje u Hrvatskoj nisu uključene škole u kojima se učenici školuju na jeziku nacionalnih manjina, kao ni učenici koji se školuju u školama za decu s posebnim obrazovnim potrebama", rekla je Mišel Braš Rot za regionalnu televiziju N1.

Prema njenim rečima, te škole ulaze u ukupnu kvotu dozvoljenog isključenja koja iznosi pet odsto, što znači da postupak uzorkovanja za sve zemlje radi američki "Vestat" koji je sastavni dio PISA konzorcijuma.

"Naravno da mi ne pitamo učenike koje su nacionalnosti, nego je važno koliko su dugo pohađali nastavu na hrvatskom jeziku. Može biti i dete hrvatske nacionalnosti, a do sada se školovalo u drugoj zemlji. Ako je dete manje od godinu dana nastavu slušalo na hrvatskom škola ga isključuje iz istraživanja", dodala je Mišel Braš Rot.

Koordinatorka PISA istraživanja u Hrvatskoj je navela i da nije bilo dovoljno vremena da se pre objave rezultata o tome informišu svi nadležni, ali je izrazila nadu da će u skorije vreme biti održan sastanak unutar nadležnog ministarstva na kom će moći da ih uputi u sve rezultate.

Reč je o OECD-ovom najvećem svetskom obrazovnom istraživanju znanja i veština učenika u dobi od 15 godina – PISA 2015.

Predsednik SDSS-a Milorad Pupovac najoštrije je ranije danas osudio izjavu hrvatskog državnog sekretara u Ministarstvu nauke i obrazovanja kojima je ispod prosečan rezultat hrvatskih učenika u međunarodnom istraživanju pokušao da objasni time što su "u statistiku ušla i deca s posebnim potrebama i nacionalne manjine".

"Izjava predstavnika ministarstva izrečena je na osnovu provincijalnosti i nacionalne parohijalnosti, te obogaćena šovinističkim i gotovo rasističkim dodatkom", rekao je Pupovac za Indeks.

Na pitanje da li je, po njegovom tumačenju, Glunčić mislio na srpsku manjinu, Pupovac je rekao da je "državni sekretar mogao misliti i na srpsku, i na romsku, i na različite manjine za koje je mogao imati bilo koju vrstu predrasuda, ali što god da je mogao imati na umu, on bi morao znati da testovi te vrste nisu rađeni tako da ne bi pružili verodostojnu sliku proseka učeničke populacije u zemlji u kojoj se rade".

Prema njegovim rečima, Glunčić je propustio "pred olakom navadom" da se manjine i osobe sa ograničenim sposobnostima okrivljuju za stvarno stanje ili za sliku društva.

Glunčić je prethodno u izjavi za televiziju N1 za loše rezultate, koje su u OECD-ovom istraživanju znanja pokazali učenici iz Hrvatske, okrivio, pored ostalog i to što su "u statistiku ušla i deca s posebnim potrebama i nacionalne manjine".

Na pitanje voditeljke da objasni kakve veze ima to što je neko pripadnik nacionalne manjine, Glunčić je pokušao da objasni rečima da nije tako mislio, nego da "mi uzimamo sve zajedno unutra", navodi Indeks.