Stroža kontrola granica za veću bezbednost i duže čekanje

Kako bi podigla nivo bezbednosti, Evropska unija već drugi dan primenjuje strože kontrole putnika na spoljnim granicama šengenskog prostora. Od zemalja Unije u okruženju Srbije, Mađarska je jedina u šengenskoj zoni. Zemlje članice od novih pravila imaju velika očekivanja. Od putnika se očekuje strpljenje.

Za novim pravilima na granicama Šengena tek jedan dan. Vidljiv rezultat – nervoza putnika.

"Na hrvatskoj granici smo čekali sat i po, na slovenačkoj sat i po. Ukupno tri sata sa dvoje male dece", kaže jedan od nezadovoljnih putnika.

Vreme oduzima provera svakog pasoša u tri baze podataka: nacionalnoj, Interpolovoj i u Šengenskom informacionom sistemu. Nova pravila važe i za građane EU. I kad ulaze i kad napuštaju Šengen. Ali, na mađarskoj granici vozači kažu da kontrola, za početak, nije duža od uobičajene.

Nemačka bez kopnene granice sa zemljama van Šengena i bez zadržavanja.

"Ali ima zadržavanja na aerodromima i na lukama na Severnom moru, ali ono što su poslednji izveštaji sa frankfurtskog aerodroma, koji je najprometniji u Nemačkoj, je da nije bilo većih zadržavanja", kaže dopisnik Politike i RTS-a iz Nemačke Nenad Radičević.

Nemci od novih mera imaju velika očekivanja. Dvadeset osam članica EU prošle jeseni su se saglasile da strožom kontrolom štite Šengen – od potencijalnih terorista i migrantskog talasa.

"Ono što se u Nemačkoj ističe je da je više od 5.000 ili čak po nekim procenama 10.000 državljana zemalja EU je otišlo da se bori na strani Islamske države u Irak i Siriju i strah da bi oni kao povratnici mogli da izvedu teroristički napad je doveo do ove odluke", ističe Radičević.

Odluka ugrožava slobodu kretanja i trgovine – srž Šengenskog sporazuma. To tumačenje u javnosti EU ne stoji. Naglašava se cilj – kontrola spoljnih granica. Putnici sa časnim namerama nemaju razloga da strepe – potrebno im je jedino strpljenje, uvereni su stručnjaci.

"Šengen je ovim dobio na dodatnoj vrednosti u tehničkom smislu, opremeljen je šengenskim informacionim sistemom, finansira se budžetom EU i predstavlja samo dodatnu meru koja je rezultat saglasnosti svih članica, koji su neophodni kako bi se podigao nivo bezbednosti", objašnjava Nataša Dragojlović iz Nacionalnog konventa EU.

Trideset dve godine od kada su Belgija, Francuska, Nemačka, Luksemburg i Holandija potpisale Sporazum kraj Šengena, u Luksemburgu, državljani zemalja potpisnica granice prelaze bez dokumenata. U tom klubu su i Grčka, Austrija, Mađarska i Slovenija. Skorašnje članice – Rumunija, Bugarska i Hrvatska, sporazum su potpisale, ali ga još ne primenjuju.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 01. април 2025.
12° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом