utorak, 11.12.2018, 07:00 -> 07:08
Izvor: RTS, NBC News
Semafor napunio 150 godina
Danas je uobičajeni predmet na skoro svakoj raskrsnici. Često se ljute na njega. Neretko ga i psuju. Ponekad i pohvale kada uhvate „zeleni talas“. Ali bez njega ne bi mogao da se zamisli moderni saobraćaj. Dobri, stari semafor napunio je 150 godina.
Uprkos tome što ga danas uzimamo zdravo za gotovo, pre 150 godina sve važnije saobraćajne pravce i raskrsnice regulisali su policajci.
Sve se to, međutim, promenilo decembra 1868. godine kada je prvi semafor postavljen u Londonu. Na visini od oko šest metara stajao je nad raskrsnicom ispred Vestministerske palate.
Sa više od 1.000 pogibja na londonskim putevima, nadležni su morali nešto da urade kako bi doveli u red prestoničke saobraćajnice. Železnički inženjer Džon Pik Najt znao je rešenje.
Imajući u vidu pronalazačevo zvanje, ne iznenađuje činjenica da je prvi semafor neodoljivo podsećao na železničku signalizaciju, a imao je i pokretne ruke, koje je ručno pomoću poluga kontrolisao policajac. Za noćni režim tu su bile crvene i zelene gasne lampe.
Prvi semafor u Srbiji
Po odluci Uprave Grada Beograda prvi semafor u Srbiji je postavljen 4. novembra 1939. godine na raskrsnici današnjih ulica Bulevar kralja Aleksandra, Kneza Miloša (tadašnja Kralja Ferdinanda) i Takovske.
Regulisao je saobraćaj od sedam ujutro do deset sati uveče, a do 11 sati uveče je bilo uključeno samo žuto svetlo.
Ipak, napori londonskih vlasti da poprave bezbednost u saobraćaju bili su prilično kontroverzni.
„Direktna kontrola kretanja, 'stani, kreni', nije se baš dopala viktorijanskom liberalnom društvu“, kaže za En-Bi-Si njuz Dejvid Runi sa Univerziteta u Londonu.
U to vreme, London je vapio za kontrolom saobraćajnica. Populacija grada „eksplodirala" je sa tri miliona 1861. na sedam 1910. godine.
Ipak, „karijera“ prvog semafora bila je kratka. Posle samo mesec dana rada, curenje gasa izazvalo je seriju eksplozija u kojima je policajac pretrpeo ozbiljne povrede.
Od tada, London je čekao više od pola veka na električne semafore, koji su sredinom 1920-ih godina došli iz SAD i počeli da se postavljaju na brojnim saobrajnicama u gradu.
Moderni električni semafori su američki izum, a prvi, sa crvenim i zelenim svetlima je postavljen 1912. u Solt Lejk Sitiju.
Osmislio ga je policajac Lester Vajer. U istom gradu, pet godina kasnije, počeo je sa radom i prvi umreženi sistem semafora, kojim se upravljalo sa jednog mesta i regulisao je saobraćaj na šest raskrsnica. Automatska kontrola umreženih raskrsnica je uvedena marta 1922. u Hjustonu u Teksasu.
Prvi semafor koji je regulisao saobraćaj u sva četiri smera na raskrsnici, i sa tri boje, napravljen je 1920. godine u Detroitu.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 4
Pošalji komentarA semafor u Srbiji...
..ako prezivi 30 dana a da se neki bahati vozac ne zakuca u isti, to se smatra velikim uspehom!
@Kruzni tok.
Napravi sudar i osta ziv.
Ko ga psuje?
Lepo znaš kad da staneš, kad da kreneš, nema gupih kružnih tokova i pravila desne strane kao jedinog regulatora. A mnogi ne znaju ni koja im je desna strana...
Kruzni tok
Kruzni tok je daleko bolje resenje od semafora jer se najvise bocnih sudara koji su najopasniji desavaju upravo na semaforu, a na kruznom toku zbog sporije voznje susari su retki