Njegovo gospodstvo kajmak – nematerijalno kulturno nasleđe

Kajmak sa područja Čačka, Kraljeva i Užica proglašen je za nematerijalno kulturno nasleđe i upisan je u Nacionalni registar kao proizvod osobenih svojstava i načina proizvodnje. Negovanjem i promocijom tog proizvoda, kao i ostalih elemenata žive kulturne baštine Srbije, čuvaju se kultura i tradicija i svedoči se o identitetu i kontinuitetu naroda, ali i podstiče ekonomski razvoj. U svetu su to već pokazali Švajcarci promocijom svojih satova, ili Italijani - napolitanskom picom kao delom svog kulturnog nasleđa.

O ulozi mleka i kajmaka na našoj trpezi i u tradiciji, svojom vitalnošću, znanjem i iskustvom, najbolje svedoči osamdesetpetogodišnja Jagoda iz Sirogojna.

„Ponosim se prvo svojim životom, pa kravom – ona me je dovela do ovih godina. Njeno mleko i njen sir i kajmak. Deco, ako ima išta zdravo i čisto – ovo ćete da pojedete“, kaže Jagoda Stamatović.

Način pripreme se nije menjao vekovima. Može biti mladi i stari, ali, kako kaže Jagoda, jedno je pravilo neprikosnoveno: „Kajmak je veliki gospodin. On hoće čistoću“.

Ukus i kvalitet kajmak duguje čistim pašnjacima, na kojima stoka, kako kažu ovde, pase čajeve.

„Kod nas na selu, prvo se na sto stavljaju sir, kajmak, hleb i so. Kad su deca mala, dajemo im kajmak da bi im očvrsle kosti, onda starijima malo mlađi kajmak, kako bi održali gvožđe“, objašnjava Milica Ćirović sa Zlatibora.

Stavljajući kajmak na svoju listu, Komitet za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije je zaštitio tradicionalni način proizvodnje, ali i ukazao na potrebu da se to nasleđe neguje i očuva.

„Prvo je važno određeno nematerijalno kulturno nasleđe identifikovati, a najbolje je kada ga identifikuje zajednica u kojoj ono postoji, znači onoliko koliko i oni osećaju kao potrebu da ga imaju, da ga neguju, toliko će ono i postojati“, naglasila je Snežana Tomić, koordinatorka za nematerijalno kulturno nasleđe za područje Zapadne Srbije.

U promociji takvih vrednosti, koje mogu doprineti boljem pozicioniranju proizvoda i na evropskom tržištu, sledeći korak bi bila oznaka geografskog porekla.

„Možda su najbolji primer Italijani, koji su od svojih lokalnih proizvoda napravili svetske proizvode i omogućili profit i u veoma nerazvijenim područjima“, kaže direktor Regionalne razvojne agencije „Zlatibor“ Slavko Lukić.

U našoj tradiciji i kulturi, kajmak ima svoje važno mesto. Baš kao i pirotski kačkavalj, pazarske mantije, ili belmuž, koji su takođe na listi nematerijalnog kulturnog nasleđa. Ostaje da se na temelju tih vrednosti gradi i ekonomski opstanak onih koji su za njihovo očuvanje i najzaslužniji.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 23. април 2025.
19° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом