Počinje sezona spremanja ajvara

Sredina septembra rezervisana je za kupovinu paprike i pravljenje ajvara. Domaćice kojima je draža gotova zimnica mogu da biraju između industrijskog poluprženog ajvara ili onog zanatski proizvedenog, koji je četiri puta skuplji. Mnogi će se odlučiti za srednje rešenje – zimnicu iz domaće radinosti koja se nabavlja na zelenim pijacama ili, sve češće, preko drušvenih mreža.

Polovinom septembra najveća gužva je tamo gde se prodaju paradajz i paprika.

Prodavac paprike na pijaci „Bajloni“ za kupce ističe da kupuju kilogram, pola kilograma, 400 grama ili 2-3 komada.

Prodavačica paradajza otkriva da su starije domaćice počele da kupuju paradajz za zimnicu, dok mlađe više vole gotova jela. Drugi kupci ističu da će nešto spremiti, nešto kupiti i da od mesta kupovine zavisi da li se isplati kupovati zimnicu.

Ispod mnogih tezgi i gotova zimnica čeka kupce. Oni sa najviše hrabrosti i informatičkog znanja robu reklamiraju preko društvenih mreža. Ponuda je velika, a samo četiri firme u Srbiji su registrovane za trgovinu namirnicama na malo preko pošte ili interneta.

Nikica Marinković iz "Zelenoo" kaže da zasad, što se tiče zimnice, imaju 25-30 proizvoda: „80 odsto kupaca su majke sa decom i ljudi koji žele zdravo da žive ili koji nemaju vremena da se posvete zdravoj ishrani ili da odu do specijalizovanih prodavnica, pijaca“.

Kaže da prilikom sklapanja partnerstva sa proizvođačima moraju da budu veoma oprezni, budući da je malo onih koji imaju dozvole za bavljenje preradom voća i povrća. „Mi sve te farme obilazimo da se uverimo da su autentični proizvođači, da nisu trgovci nakupci i tako dalje“, dodaje Marinković.

Na pitanje ko i kako kontroliše prodaju zimnice van trgovinskih lanaca iz Ministarstva poljoprivrede stiže odgovor: Poljoprivredna inspekcija nije nadležna za promet na malo, odnosno za nelegalni promet. Zimnica koja nije proizvedena kod registrovanog proizvođača, odnosno proizvedena je na način i pod uslovima koji su u suprotnosti sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima, jeste proizvod koji se nije ni mogao naći u prometu jer se ne zna njegovo poreklo, sledljivost, HASSP, niti uslovi u kojim je proizveden. Drugim rečima, takav proizvod može da koristi samo njegov proizvođač u svom domaćinstvu.

Tegla industrijskog, poluprženog ajvara na sniženju može da se kupi i za 200 dinara. Za onaj proizveden na zanatski način u prodavnicama treba izdvojiti i četiri puta više novca. Cena zimnice kupljene na tezgi ili onlajn je nešto niža, ali je rizik daleko veći, makar ako je suditi po učestalosti i organizovanosti kontrola.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 01. април 2025.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом