уторак, 30.04.2019, 10:44 -> 13:24
Извор: РТС
Sve je spremno za početak snimanja filma „Mrak“
Krajem maja u okolini Vranja počeće snimanje psihološkog trilera „Mrak“, scenariste i reditelja Dušana Milića. Film je inspirisan istinitom pričom o porodici koja, posle ratnih sukoba devedesetih, ostaje na svom ognjištu na Kosovu i Metohiji.
Psihološoki triler Mrak bavi se metaforom straha, ali i skrivenom pozadinom svakodnevnih bezličnih vesti o životu srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji. Porodicu danju štiti KFOR, a kada padne noć primorani su da se povuku u zabarikadiranu kuću, prestravljeni psihološkim pritiskom kojem su izloženi čim se smrkne.
Glavne uloge u filmu Mrak, tumačiće Slavko Štimac, koji glumi deda Milutina, danska zvezda srpskog porekla Danica Ćurčić, Miona Ilov, Nikola Rakočević i Andrea Boska.
„Strah je u ovom filmu metafora mraka, odnosno, mrak je metafora straha. Priča se dešava u planinskim zabitima Metohije, tamo italijanski KFOR ima tu zonu bezbednosti i kada preko dana italijanski vojnici čuvaju Srbe u tim mikro-enklavama, ali kada padne noć počnu da se dešavaju neke čudne stvari, a gledaoci će imati prilike da vide kakve su to čudne stvari, šta je to što se našim junacima dešava“, objašnjava reditelj i scenarista filma.
Film je inspirisan istinitom pričom jedanaestogodišnje devojčice Milice koja živi u planinskim zabitima Kosova i Metohije sa majkom i dedom iščekujući informaciju da li joj je otac, koji je nestao pre godinu dana, uopšte živ.
„Mene je inspirisalo jedno pismo devojčice koja je govorila o teškom životu Srba, posebno o teškom životu dece u tim mikro-enklavama na Kosovu i Metohiji posle „martovskog pogroma“. Tako sam ušao u žanr koji bih pre nazvao psihološkim hororom nego trilerom, pošto ni ti ljudi koji tamo žive, više ni sami nisu sigurni da li je ono što se njima dešava, da li je to stvarno ili je to posledica straha u njihovim glavama“, dodaje autor Dušan Milić.
„Milutin je strašno jak i intenzivan lik. To je čovek koji je izgubio sina i zeta. Koji je raspet između brige za ćerku, za unuku, između brige za golo preživljavanje, počev od obezbeđivanja hrane do bezbednosti života njemu najdražih i najbližih. Posebno što očevi imaju još jači zaštitnički odnos prema ćerci, a da ne govorim prema unuci. Tako da je to jedan lik koji zahteva potpuni angažman gde ne sme ni jedna sekunda da se propusti“, ističe Slavko Štimac kome je poverena uloga dede Milutina.
U toku su glumačke probe. Iz Kopenhagena je dolazila Danica Ćurčić. Jedanaestogodišnjakinja iz Prokuplja, učenica petog razreda Osnovne škole „9. Oktobar“, Miona Ilov glumi devojčicu Milicu.
„Svaka dramska forma donosi nešto novo, posebno što su to situacije koje su zasnovane na istinitim događajima, ali je to na kraju plod fikcije. Te dramske situacije su metafore naših života, tako da, u stvari, svako od nas će moći da se prepozna, bez obzira što neprijatelj nije jasno vidljiv u toj našoj priči, ali će svako od nas moći da prepozna šta se dole dešava u mraku“, objašnjava reditelj filma Mrak.
Slavko Štimac misli da je scenario napisan tako da u sebi nosi univerzalnost i korespondira sa bilo kim, bilo gde u svetu da se nalazi. To je pre svega ljudska priča, bez insistiranja na lokalitetu, smatra nosilac glavne uloge.
Film Mrak se radi u koprodukciji Filmskog centra Srbije i producenata iz Danske, Grčke, Bugarske i Italije.
„Izuzetno mi je drago da su nacionalni fondovi ovih zemalja podržali ovaj sto postotno srpski projekat, bez ikakvih skrivenih namera. „Euroimaž“, krovni evropski fond nas je podržao takođe, što je vrlo bitno jer na taj način film dobija mogućnost međunarodne distribucije. Film će biti prikazan u svim zemljama Evrope, što je meni izuzetno drago, kako bi ljudi koji uopšte ne znaju šta se ovde dešava mogli da se upoznaju sa tim kako Srbi na Kosovu i Metohiji žive“, naglašava Dušan Milić na kraju gostovanja u Jutarnjem programu.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар