петак, 21.02.2020, 13:08 -> 16:37
Извор: РТС
Аутор: Данијела Гламочак
„Ritam vrta“ predstavlja solitarne pčele
Sa prvim lepim vremenom počinjemo da razmišljamo o tome kako će izgledati naša bašta na proleće i leto. Lale, zumbuli, narcisi posađeni su još jesenas. Sada su na redu perene, ruže, ukrasno žbunje i bilje. Jedno od glavnih pravila je da bez pčela nema plodne bašte i voćnjaka. Više o tome možete saznati u RTS-ovom novom serijalu „Ritam vrta“. Bašta je u Stajićevu kod Zrenjanina i svake nedelje pratićemo kako napreduje. A da bi i vaš vrt bio kao oni engleski iz časopisa pomoći će brojni stručnjaci i Danijela Glamočak.
Moja bašta je još u fazi mirovanja, a voće je mlado i do prvog ploda jabuke, kruške i šljive sačekaću nekoliko godina. Jedino će me obradovati bobičasto voće. A da bi dobro rodilo, potrebni su mi oprašivači. Oni se nalaze svuda oko nas i ako im napravimo staništa možemo ih zadržati u bašti.
Znate li da je za naš svaki treći zalogaj zaslužna jedna pčela, da bez bumbara nema onog pravog sočnog paradajza, a gde ima bubamara tu nema biljnih vaši. A koliko je mučno boriti se s njima zna svako ko je sadio ruže.
Koliko znate o solitarnim pčelama ili pčelama voćnjaka?
„One su sezonske pčele i ne javljaju se kroz celu sezonu od proleća do kasne jeseni, nego na po nekih 15-20 dana. To je samo deo jedne populacije koji se već nalazi u prirodi i vi im bukvalno obezbedite adekvatno mesto za njihovo gneždenje i zgodno je da vi posle ako znate da ih negde ima, i ako postoje neke kuće ili vikendice sa ovim cevčicama od trske vi tamo postavite ove prazne, one se ugnezde u njima, a vi posle ova gnezda, ove snopove možete da prebacite u voćnjake“, objašnjava prof. dr Ljubiša Stanisavljević iz Centra za biologiju pčela pri Biološkom fakultetu.
Drvenoj kućici koja je trebalo da bude poštansko sanduče, isekla sam prednji deo i napunila je panjevima i trskom. Trsku sa manjim šupljinama stavila sam da bi se nastanili i neki drugi sitniji insekti, a snop trske iza kućice. Važno je da jedna strana staništa za insekte bude zatvorena da bi ostalo suvo.
Snop trske umesto košnice
Ove pčele ne prave med i ne bodu, tako da nema brige. Interesantno je da žive u cevčicama od trske ili u šupljinama bilo kog prirodnog materijala. Kada sami pravite stanište prečnik ovih šupljina treba da bude od osam do deset milimetara, a dužina 10 do 15 santimetara.
Pčele voćnjaka izlaze na nižim temperaturama, aktivne su od osam stepeni, u odnosu na medonosne, koje izlaze kad je iznad 13 stepeni. Stručnjaci kažu da ta mala razlika može biti vrlo značajna u proleće, kada je oprašivanje najbitnije.
Kućice za insekte mogu se kupiti i gotove. Crvena boja, kažu, privlači bubamare.
Solitarne pčele u oprašivanju su efikasnije od medonosnih. Za oprašivanje voćaka na 10 ari potrebno oko 30 solitarnih pčela, a oko 2.500 pčela radilica.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар