Da li su mantili otišli u istoriju

Juče 30 stepeni, danas i 15 stepni hladnije. Zašto kratke rukave odmah menjamo debelim jaknama, a mantili su nešto što nam ne treba? Da li je ovako nagla promena temperature normalna pojava ili posledica klimatskih promena?

Gost Jutarnjeg programa, dr Vladimir Đurđević, klimatolog sa Fizičkog fakulteta, navodi da se nalazimo u procesu koji se naziva globalno zagrevanje ili klimatske promene, a naša planeta je sve toplija i toplija.

„Podaci za Srbiju pokazuju da imamo dvadesetak dana više tokom godine u kojima su temperature letnje, a nije leto. To je broj dana kada je maksimalna dnevna temperatura viša od 25 stepeni Celzijusa, između 25 i 30 i takav dan mi zovemo letnjim danom. Tih dana je poslednjih godina sve više, tako da stanovnici Srbije imaju gotovo dodatni letnji mesec i to je ta razlika u odnosu na period iz sredine prošlog veka“, objašnjava profesor Đurđević.

Izvesno je da ćemo u budućnosti biti svedoci sve većih promena klime. Obim u kome će do tih promena doći zavisi pre svega od toga koliko ćemo se kao društvo potruditi da ispunimo stavke iz Pariskog sporazuma, u kome smo se dogovorili da do polovine ovog veka u potpunosti prestanemo da koristimo fosilna goriva, dodaje gost Jutarnjeg programa.

„Ukoliko se to ne desi, onda ćemo u narednih tridesetak godina videti istu promenu koliku smo videli u poslednjih stotinak godina. Ukoliko sporazum ne bude ispunjen, videćemo još drastičnije promene, posebno u drugoj polovini 21. veka, gde bi se leta kod nas produžila ne samo za jedan mesec, nego možda čak i za dva. Imali bismo izuzetno visoke temperature i dugotrajne periode sa toplotnim talasima. Preko 40 stepeni bi postala relativno normalna temperatura“, naglašava klimatolog.

U debati oko klimatskih promena ima svega i svačega, od preteranih izjava u jednom smeru, do izjava koje sve te promene relativizuju i ne priznaju.

Industrija fosilnih goriva odlučno se opire toj temi, a finansijski je jako moćna što im omogućava da stopira diskusiju. Međunarodni pregovori su pak vrlo komplikovani. Prvi put se dogodilu u okviru Pariskog sporazuma da su se sve države saglasile da imaju zajednički cilj. Pre toga, pregovori su trajali 25 godina bez ikakvih rezultata.

„Te stvari se jako teško i sporo rešavaju i svaka akcija da se probudimo i aktiviramo je dobrodošla. Nažalost, ono što se dešava i ono što taj sporazum podrazumeva se ne poklapa. Mi i dalje idemo putem koji je sličniji postupcima iz prošlosti nego nekoj dubljoj promeni. Savremeno društvo je u potpunosti zavisno od energije i taj temelj savremenog društva u proizvodnji energije treba u potpunosti izmeniti i zameniti nekim drugim, a to je jako veliki problem“, navodi dr Vladimir Đurđević.

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
18° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом