субота, 27.07.2019, 19:31 -> 19:56
Извор: РТС
Аутор: Славица Глигоровић
Bacanje hrane – višestruka šteta za čoveka i planetu
Evropa godišnje baci oko 90 miliona tona hrane, preračunato u novac to je 140 milijardi evra, podaci su Svetskog fonda za prirodu. Gubitak je znatno veći jer otpad od hrane zagađuje planetu, a negativne posledice na životnu sredinu ima i iskorišćavanje vode, zemljišta i energije da bi se ta hrana proizvela. I dok neki bacaju hranu, veliku deo planete i dalje gladuje.
U Srbiji se godišnje baci 250.000 tona hrane.
„U našem regionu osnova domaćinstva je da se ponudi puno i previše hrane, idemo u neku budućnost u kojoj takav način gostoprimstva će biti sve više i više problematičan“, kaže dr Deni Porej, direktor Regionalne kancelarije Svetskog fonda za prirodu.
Oko 40 odsto otpada od hrane potiče iz restorana, supermarketa i hotela. Za njih je Svetski fond za prirodu uradio program po kome, uz bolje planiranje, može da se smanji rasipanje hrane, a otpad maksimalno iskoristi.
„Hrana kao otpad je krupno pitanje za nas. Smanjili smo za 12 odsto količinu hrane kao otpada, a cilj nam je smanjenje od 30 odsto. Mislimo na preciznije računanje i što je najvažnije, edukovanje mušterija u tome da hrana kao otpad utiče na životnu sredinu i da ne utiče na to da li će neki događaj biti bolji ili lošiji“, objašnjava Robert Gaser, generalni direktor Xotela „Kortjard Meriot“ u Beogradu.
„Priča sa hotelima je da u startu pokušavamo da se biootpad i otpad od hrane odeljuje od komunalnog otpada, da to ide u posebne hrpe, da se ta hrana ako je moguće donira kako za ljude tako i za životinje i na kraju da se preusmeri u proizvodnju humusa ili bioenergije“, istakao je Fabijan Peronja iz Svetskog fonda za prirodu – Adrija.
„Vani postoje cele linije proizvodnje humusa koji je napravljen od otpada hrane i koji je kao takav i reklamiran na tražištu i ljudi ga rađe uzimaju“, rekao je Robert Ripli iz Udruženja „Gastronomadi“.
U Srbiji se godišnje potroši oko 120.000 tona jestivog ulja, koje nakon upotrebe može da se iskoristi za proizvodnju biodizela. Međutim, sakupi se i iskoristi svega pet do deset odsto.
„Mi na godišnjem nivou sakupimo hiljadu tona i izvozimo uglavnom u Austriju. Država tamo podstiče i sakupljanje i tretman, proizvodnju biodizela jer svuda u EU evrodizel koji sipate na pumpi ima sadržinu pet do deset odsto biodizela“, naglasio je Dušan Šušnjar iz Preduzeća za zbrinjavanje otpada „Desanio“.
U Norveškoj, na primer, građani dobijaju zelene kese u koje odlažu otpad od hrane. Od njega se dobija biogas koji se koristi kao gorivo za komunalna vozila i javni gradski prevoz.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар