четвртак, 26.12.2019, 11:44 -> 14:50
Извор: РТС
Аутор: Бранислав Јарић
Arheolozi znaju kako su izgledale prve cipele
Godina 1991. je važna u istoriji obuće, jer su tada u Austriji arheolozi pronašli mumificiranog čoveka „Ecija“, koji je umro oko 3.300 godina pre naše ere. Utvrđeno je da je nosio cipele od jelenske kože ispunjene slamom.
Drugi primerci obuće iz kamenog doba ne postoje i taj par cipela označava početak istorije obuće.
Kroz vekove su nastajali raznorazni modeli cipela – pravljeni su prema klimatskim uslovima i materijalima koji su bili dostupni u određenom regionu.
U severnom regionu obuća je pravljena od debele kože sa krznom i senom.
U južnim krajevima uglavnom su se nosile sandale napravljene od palminog lišća ili papirusa. Uprkos toploj klimi, ljudi su morali da nose obuću kako bi zaštitili noge u spoljašnjim uslovima.
Do mnogih promena i radova na usavršavanju modela obuće došlo je tokom migracije oko četvrtog veka i za vreme krstaških ratova u 12. veku, kada su Evropljani marširali ka Istoku. Za to vreme, Evropa je bila preplavljena egipatskim sandalama i šiljastim cipelama.
Uskoro je otkrivena i štikla i zapadna moda je počela da se razvija i kada je u pitanju dizajniranje obuće. U srednjem veku modeli cipela su se razlikovali u zavisnosti od društvene klase.
Najviše popularnih modnih stilova i modela nastalo je u Italiji i Španiji, zemljama u kojima su se nalazile najznačajnije luke u Evropi. Prodavnice obuće i proizvodnja razvile su se velikom brzinom.
Dakle, Italija i Španija su prava kolevka obuće.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар