Arhitektonsko bijenale treći put u Beogradu

Balkansko arhitektonsko bijenale (BAB) održava se od 18. do 24. decembra u prostorijama Fakulteta za diplomatiju i bezbednost. Tema ovogodišnjeg Bijenala je „Balkanski obrasci u urbanizmu i arhitekturiˮ.

Uz krilaticu „Balkan bez granicaˮ, učesnici Bijenala nastojaće da diskutuju i promišljaju o dosadašnjim obrascima življenja i kreiranja, kako fizičke tako i društvene arhitekture na teritoriji Balkana. Cilj je da se osnaži arhitektonska delatnost, koja je važna za razvoj, kreiranje identiteta i uključivanje u globalne tokove mrežnog društva. Govoriće se i o tome kakva arhitektura je potrebna da bi se očuvale tradicionalne vrednosti i kreirala „nova modernost Balkanaˮ.

Kurator izložbe ovogodišnjeg BAB-a je arhitekta dr Tatjana Stratimirović. Ona će sa svojim timom ‒ koji čine arhitekta Tijana Atanasijević (arhitektonska izložba) i dizajner Jelena Nikolić (dizajnerska izložba) ‒ prikazati neka od najvrednijih ostvarenja regionalne arhitekture i dizajna i ugostiti projekte izvan regiona, čiji su autori poreklom sa ovih prostora.

Tri stuba Bijenala

U žiriranju izložbe učestvovaće internacionalni tim arhitekata, što je ustaljeno kao praksa od Bijenala 2015. g. Autor koncepta naučne konferencije je arhitekta dr Tatjana Mrđenović.

Ona je istakla da će skup i ove godine otvoriti značajne teme, u kojima svoje izazove može prepoznati ceo balkanski region. Prvi put će prisustvovati i diskutovati i „nenaučni slušaociˮ, koji dolaze iz sveta investicija, projektovanja i državne uprave. Njima će posebno biti interesantna potencijalna primena naučnih istraživanja. „Time BAB pomera granice ideje da se na jednom mestu prožimaju naučna istraživanja, praktično projektovanje i finansijski interesi investitoraˮ, rekla je Tatjana Mrđenović.

BAB se sastoji od mnoštva segmenata, čija su tri stuba: arhitektonsko-urbanistička i dizajnerska izložba, naučna konferencija i sajam investicija. Ta svojevrsna trijada sa pratećim segmentima nastoji da ukaže na značaj arhitekture u društvenoj izgradnji i izgradnji svih vrsta prostora (fizičkog, političkog, kreativnog...) na prostoru Balkana i šireg regiona, jer arhitektura se misli, realizuje i svakodnevno iznova živi preispitujući granice sopstva. Tatjana dalje navodi da je upravo brisanje granica između različitosti ‒ osnova izgradnje svakog hrama, unutar i izvan nas.

Ideja Bijenala je nastala iz potrebe za povezivanjem unutar regiona i razmenom iskustava i ideja na polju arhitekture.

„Primarna funkcija BAB-a je popularizacija arhitektonske struke u široj i stručnoj javnosti radi povezivanja država u okruženju. Javni prikaz realizacija i projekata, njihova kompetitivnost na Bijenalu, imaju za cilj da vremenom podignu kvalitet arhitektonskih objekata u regionu", kaže direktor Bijenala, Marko Stojanović.

Ove godine platforma ima veliku čast da ugosti više profesora i projektanata iz Sjedinjenih Država, Rusije, Kanade, Australije, Katara, Francuske, Holandije, Španije, Albanije, Makedonije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Reč je o stručnjacima iz oblasti arhitekture, urbanizma, urbanog planiranja, istorije i teorije arhitekture, kao i zaštite arhitektonskog nasleđa.

Priredila: Aleksandra Daničić

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 31. март 2025.
11° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом