nedelja, 19.11.2017, 12:24 -> 19:49
Izvor: RTS
Autor: Gordana Stanišić
Devojka sa ćupovima i pticom
Kroz čitavu istoriju umetnosti, žena je prikazivana na najrazličitije načine, u gotovo svim kontekstima i žanrovskim celinama. Ona je od davnina privlačila i provocirala, ne uvek svojom inicijativom.

Crtež poseduje crte karakteristične za umetnikov rani period. Tanka, graciozna i živa linija teče virtuozno, precizno i čini jedinstveni kompozicioni splet oplemenjen ornamentalnim, filigranskim detaljima koji više podsećaju na persijsku minijaturu, na rad sa kineskim tušem sa zlatnim prahom na svili ili batistu, ili na ukras u enkaustici arhajskih vaza, nego na neki savremeni vizuelni dokument. Mlada žena, lepa i uzvišena u razigranom pokretu i melanholičnom izrazu, pretočena je i sama u ornament u kojem postaje anonimni reprezent lepote i čulnosti.
Lazar Vozarević, rođen u Sremskoj Mitrovici 1925. godine, bio je srpski slikar i likovni pedagog, koji je na likovnu scenu Srbije stupio 1951. godine na zajedničkoj izložbi „Jedanaestorice" i predstavio se radovima koji su nastali pod uticajem Sezanovog realizma i Pikasove plave faze. Pored uljanog slikarstva bavio se mozaikom i ilustracijama.
Tokom vremena, posebno sredinom šeste decenije 20. veka, žena je u Vozarevićevim radovima dobijala sve značajnije mesto, kao personifikacija različitih prirodnih datosti ‒ pojavljivala se u nevezanim serijama, varijacijama i interpretacijama na temu materinstva, zatim i kao Simonida, kao tradicionalni ikonički model vernosti i čestitosti, kao pokajna grešnica Marija Magdalena, a kasnije i u reprezentaciji Kosovke devojke, u istorijski pratećoj, ali i dalje aktivnoj, ženski arbitrarnoj ulozi.
Lazar Vozarević je umro 1968. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.
Uputstvo
Komentari koji sadrže vređanje, nepristojan govor, neproverene optužbe, rasnu i nacionalnu mržnju kao i netoleranciju bilo kakve vrste neće biti objavljeni. Govor mržnje je zabranjen na ovom portalu. Komentari se moraju odnositi na temu članka. Prednost će imati komentari gramatički i pravopisno ispravno napisani. Komentare pisane velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i kraćenja komentara koji će biti objavljeni. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu webdesk@rts.rs. Polja obeležena zvezdicom obavezno popunite.
Broj komentara 0
Pošalji komentar