Kukumavke donose nesreću a rode decu?

Što god mislili o osobi koju nazivate guskom, istraživanja su pokazala da su to vrlo saosećajne, privržene i pametne životinje. Takođe, iako se za svinje zna da su inteligentne, činjenica je da postoje uvrede koje se upravo temelje na njihovom ponašanju. Osim o domaćim životinjama, predrasuda ima i o onim divljim, o čemu smo u emisiji „Zeleni časovnikˮ razgovarali sa stručnjakom Zavoda za zaštitu prirode Srbije Bratislavom Grubačem.

Bratislav Grubač, stručnjak Zavoda za zaštitu prirode, već dugo istražuje ponašanje ptica grabljivica, sova, slepih miševa. Kaže da sove pripadaju grupi ptica o kojima vlada negativno mišljenje jer njihovo prisustvo i oglašavanje „nagoveštavaju nesreću, pa i smrt".

Čak i sam naziv nekih vrsta sugeriše da donose nesreću, kaže naš sagovornik, navodeći primer sove kukumije, koja je poznata kao kukumavka: „U narodu je zovu kukuvija a ima je i u Grčkoj, gde je zovu kukubaja. Zabeleženo je da ljudi nekada iz straha pucaju na njih. Objašnjavao sam ljudima na terenu da su one zaštićena vrsta".

Još jedna divlja životinja ‒ vuk gotovo se obavezno povezuje sa krvoločnošću, strahom, opasnostima. Međutim, nekada je vuk bio visokopoštovana životinja sa božanskim svojstvima. Romula i Rema je odgajila vučica.

Negativne osobine počele se da se pripisuju vukovima u srednjem veku, kada je zbog velike gladi napadao stoku. Činjenica je da izgled i te kako utiče na predrasude o životinjama.

„Na primer, sam izgled sove čini je mističnom. Njeno noćno oglašavanje je nekada sablasno i za nas stručnjake", navodi Grubač.

Među životinjama koje imaju „dvostruki tretmanˮ jesu i lešinari. Stručnjaci navode domaće verovanje da ubijanje lešinara ili orla donosi nesreću, dok iste te životinje u nekim drugim delovima sveta imaju važnu ulogu u ritualu nebeske sahrane.

„Lešinar je na Tibetu sveta životinja jer u tamošnjim ritualima pomaže pokojniku da ode u raj. Takođe, dvoglavi sup je bio u srednjem veku simbol-zaštitnik srpskih vladara i predstavljen je na prikazima u Hilandaru, Studenici i u još nekoliko manastira.

Da li se slepi miševi lepe za kosu?

Slepi miševi su zbog svog izgleda takođe na „listi omraženih životinja": njihova pojava izaziva nelagodnost, ali taj strah proizlazi iz neznanja i raznih predrasuda.

„Svi me pitaju da li se lepe za kosu. Slepi miševi se, zapravo, uvek klone čoveka i gledaju da izbegavaju svaku prepreku. Ne mogu nikako naškoditi čoveku, već su vrlo korisne životinje. Negativni stavovi zasnovani na predrasudama mogu naškoditi njihovoj zaštiti", upozorava Grubač.

Međutim, o nekim životinjama se čuvaju i pozitivna uverenja ‒ to je slučaj sa belim rodama. Za njih se veruje da donose sreću i decu pa su ljudi razvili pozitivni stav, koji pomaže u zaštiti tih životinja.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 30. март 2025.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом