Muzika i kardiovaskularno zdravlje

Muzika može smiriti divlju zver ili, barem, učiniti da radni dan izgleda kraće. Kako ukazuju rezultati novih istraživanja, muzika može pozitivno delovati na kardiovaskularno zdravlje jer pokreće fiziološke promene koje usklađuju krvni pritisak, srčani ritam i disanje.

Lučano Bernardi, profesor medicine na Univerzitetu u Paviji i vodeći autor studije koja je objavljena u časopisu „Circulation", izjavio je da muzika izaziva kontinuirane, dinamične i donekle predvidive promene u kardiovaskularnom sistemu. „Ukoliko bismo razumeli kako dinamički prelazi u muzici utiču na našu fiziologiju", kaže on, „mogli bismo ustanoviti novu potencijalnu terapiju za moždani udar i druga patološka stanja".

Prvo što su utvrdili Bernardi i njegove kolege jesu promene koje se događaju u kardiovaskularnom i respiratornom sistemu usled promene muzičkog tempa. Da bi potvrdili saznanje da organizam reaguje na promene ritma, ispitivanje su sproveli na 24 profesionalna muzičara.
Dok su ispitanici slušali pet nasumično odabranih kompozicija Betovena, Baha, Pučinija i drugih klasičnih kompozitora, kao i segment tišine od dva minuta, na monitorima su praćeni njihovi fiziološki parametri.

Ispitivanje je pokazalo da je prilikom slušanja pesme „Bohemian rhapsody" grupe Kvin došlo do proporcionalnog suženja krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska, otkucaja srca i disanja, dok su Verdijeve arije sa pregnantnim ritmovima izazvale sinhronizovane otkucaje srca i pulsiranje celokupnog kardiovaskularnog sistema.

S jedne strane, rezultati pokazuju da efekti koje izaziva muzika nastaju izvan kognitivnog poimanja; s druge strane, dinamika muzike može izazvati i varijacije u raspoloženju slušaoca, što utiče na podizanje afektivnog nivoa i reflektuje se na fiziološke reakcije.

Dr Koni Tomejno, direktorka i saosnivač Instituta za muziku i neurološke studije u Njujorku, nalazila je potvrdu te teorije u svojoj kliničkoj praksi i slaže se da određeni mehanizmi deluju na nesvesnom nivou. Ona navodi da ljudi koji igraju u polusvesnom stanju doživljavaju respiratorne promene u skladu sa muzikom.

Doktorka Tomejno je takođe dodala da Bernardijeva studija „podržava prethodna saznanja i zaključke u nauci o muzici". Ona je učestvovala u stvaranju dokumentarca televizijske mreže Pi-Bi-Es pod nazivom „Muzički instinkt: Nauka i pesma", u kome su sudelovali i brojni džez, pop i rep muzičari. Dokumentarac se sveobuhvatno bavio time kako muzika utiče na telo i um slušalaca. Koni je izlaganje potkrepila podatkom da je fetus već u stanju da registruje finese muzike i prema tome stvara sliku spoljašnjeg sveta.

Priredio: Branisav Jarić 

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 22. април 2025.
17° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом