Kako podržati mlade da izaberu odgovarajuće zanimanje

Šta je potrebno mladoj osobi da bi donela ispravnu odluku o budućem zanimanju i šta ako u tom izboru pogreši? Da li kao roditelji zaista pomažemo deci kada insistiramo da poslušaju naše savete? Time rizikujemo da im prenesemo sopstvene strahove, umesto da ih podržimo da žive u skladu sa svojim potencijalima.

Koliko kao nastavnici, poslodavci ili kao predstavnici lokalne zajednice pomažemo mladima da svoje profesionalne želje provere i potvrde u realnom okruženju i okolnostima? To je samo jedno od pitanja koja ukazuju na važnost profesionalne orijentacije - kao podrške mladima, ali i odraslima iz neposrednog okruženja, koji na taj način mogu da im pomognu prilikom donošenja odluke - jedne od najznačajnijih za njihov budući život.

Takav program od 2011. godine u Srbiji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, u dogovoru sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstvom omladine i sporta.

Program „Profesionalna orijentacija u Srbiji" veoma je kompleksan i potpuno različit u odnosu na ranije primenjivane modele na tržištu rada, u kojima se na osnovu testova sugerisalo koje su profesije poželjne za osnovca osmog razreda ili srednjoškolca.

„Naš cilj je da mladima pomognemo da sami donesu odluku i da znaju zašto su je doneli, da se ne povode za očekivanjima najbliže okoline" - objašnjava Marija Radovanović, viša menadžerka GIZ projekta „Profesionalna orijentacija u Srbiji".

Mlada osoba ima mogućnost da kroz pet faza programa i kroz radionice sa vršnjacima prvo prepozna svoje fizičke i intelektualne predispozicije, talente i interesovanja i da stekne sliku o tome kako je vide roditelji, nastavnici i vršnjaci.

U drugoj fazi dobija informacije o profesijama koje nju zanimaju - koja su znanja i veštine potrebni za njihovo uspešno obavljanje, kao i kakve su stvarne potrebe za tim profilima na tržištu rada.

Treći korak podrazumeva informisanje učenika o načinima školovanja za željeno zanimanje, i mogućnost da učenik uporedi svoja interesovanja sa znanjima koja će mu biti potrebna.

U četvrtoj fazi mladi se upoznaju sa predstavnicima željenih zanimanja, od kojih saznaju najvažnije informacije o dobrim i manje dobrim stranama profesije, provode određeno vreme u kompaniji i dobijaju šansu da oprobaju svoje sposobnosti u određenim radnim zadacima, uz asistenciju zaposlenog ili studenta koji je u toj kompaniji na praksi.
Taj korak predstavlja test realnosti, ističe naša sagovornica, kada učenici dobijaju priliku da svoje predstave o profesiji i sopstvenim sposobnostima uporede sa stvarnom slikom kako se to zanimanje obavlja.

U petoj fazi učeniku se pomaže da analizira sve dobijene informacije i donese odluku, a nakon toga i da stekne određene veštine: uči kako da napiše radnu biografiju, na koji način da se ponaša tokom razgovora za posao i kako da svoj plan prilagođava i menja shodno životnim okolnostima.

Priredila Aleksandra Stojanović

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 25. март 2025.
14° C

Коментари

Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом
Predmeti od onixa
Уникатни украси од оникса