недеља, 05.02.2017, 10:48 -> 11:16
Извор: РТС
Аутор: Владана Рашић Драгојевић
Anarhista, odmetnik i sanjar
„Niko ne poznaje čoveka više nego žena koja je prestala da ga voli" – kaže francuski pesnik Žak Prever, autor čuvene pesme „Barbara“, veoma popularan među mladima pedesetih godina 20. veka.
Žak Prever je bio francuski pesnik i istaknuti filmski scenarista. Rođen je 4. februara 1900. godine u pariskom predgrađu Neji na Seni, na ivici Bulonjske šume. Nakon završene srednje škole napušta školovanje i zapošljava se u jednom veleprodajnom lancu u Parizu.
Godine 1925. venčao se sa prijateljicom iz detinjstva Simon Dijen. Tada se i prvi put pojavljuje u literaturi na samim počecima nadrealističkog pokreta, kada upoznaje Bretona. Međutim, Preverova ideologija i odbojnost prema teoretisanju nadrealista, istog udaljava od ovog pokreta, da bi nešto kasnije, 1928. godine, iz njega bio i isključen.
Od 1930. godine zajedno sa mlađim bratom, filmskim režiserom Pjerom radio je na realizaciji nekoliko filmova, kao glumac, asistent i scenarista. Tada je počeo i da piše za kabaree, kafe-teatre i avangardne pozorišne trupe: kraće drame, monologe, horske resitale i šansone.
Prva zbirka
Svoju prvu zbirku pod nazivom „Reči" objavljuje tek 1946. godine, a kaže se da nikada dotad nijedna zbirka nije doživela toliki tiraž, te da je zauvek izmenila značenje poezije. U kratkom roku prodato je 150.000 primeraka! Od smrti Viktora Igoa do Prevera Francuska nije imala istinskijeg narodnog pesnika, koga podjednako vole i rafinirani ljubitelji poezije i ljudi skromnog obrazovanja.
Glavni motivi njegovih pesama su život u Parizu i scene nakon Drugog svetskog rata. Anarhista, odmetnik i sanjar, nazvan je i „pesnikom Pariza". Autor je čuvene pesme „Barbara", i bio je veoma popularan među mladima pedesetih godina 20. veka.
Njegova „Barbara" je pesma o ljubavi, ratu i dvoje stranaca koji su se slučajno sreli na kiši u Brestu, u ulici Sijam, gde su se obično sastajali ljubavnici. Brest je francuski grad, trgovačka luka i brodogradilište na severozapadu francuske obale. Tokom Drugog svetskog rata, grad je bio baza nacističkih podmornica, te je od samog početka rata bombardovan i praktično je sravnjen sa zemljom.
Pesma „Barbara" nastaje kao sećanje na stradanje tog grada i njegovih ljudi. Barbarina fizička pojava i njen hod je, u tom vremenu zla, bio dovoljan da pregazi upornu čovekovu nesreću i da u jednom, naizgled slučajnom susretu, čitaocu prikaže sreću u svom najjednostavnijem obliku - zagrljaju.
Preverova poezija se opisuje kao „poetsko tumačenje svakidašnjice" i za njeno razumevanje čoveku nisu potrebne „velike škole". Ona je uprošćena, jasna i služi se rečima koje se koriste u svakodnevnom govoru. Ona govori životom humaniste, običnog čoveka, predgrađima, mirisom ulice iz koje je i sam Prever došao. On uspeva da nas vrati u svet godišnjih doba koja su mirisala na sasvim obične ljude, ljude koji nisu zaboravili da vole. Snaga njegovog stiha i opisi stvaraju gotovo filmske slike, u kojima se svako od nas može prepoznati. To su slike čežnje, jer svi smo mi nekoga čekali. Nekoga ko se vratio, nekoga koga još uvek čekamo, nekoga ko je otišao u čežnji koja je ostala.
Umro je 11. aprila 1977. godine.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 5
Пошаљи коментар