Igrajte se dobro

Naziv do kojeg su došli bio je „Lego", izvedeno od danskog leg godt, što znači „igraj se dobro". Razlog više da se naziv usvoji bio je i latinsko značenje ove reči - „ja sklapam". Mala kompanija počela je da pravi male drvene igračke na rasklapanje. To su u početku uglavnom bili kamiončići i automobilčići, pošto je Ole Kirku preostao veliki broj neprodatih jo-joa, koje je iskoristio za točkiće novih igračaka. Prvi modeli od plastike nastali su 1947. godine, međutim, plastika se nikako nije svidela tadašnjim kupcima.

Ipak, Ole Kirk je zajedno sa svojim sinom Gotfridom nastavio da radi na svojim igračkama, smatrajući da je njihov glavni problem nedovoljno dobar sistem sklapanja. Tek 1958. otac i sin dolaze do lego cigle, odnosno kockice, kao osnove od koje će moći da se gradi bilo šta. Igrom sudbine, iste godine kada je postavio osnov „Lego sveta", Ole Kirk napušta ovaj svet, a njegov posao u potpunost preuzima Gotfrid.

Kompanija se od tog trenutka razvija velikom brzinom, da bi, konačno, 2015. godine, Lego uzeo Ferariju titulu „najmoćnijeg svetskog brenda". Međutim, Lego nije samo znamenit u komercijalnom smislu. Poznata igračka već decenijama privlači pažnju naučnika, koji ističu njene dobrobiti za kognitivni razvoj prvenstveno dece, ali i odraslih.

Na prvom mestu, igranje sa konstruktivnim igračkama (tu spadaju i druge vrste igračaka koje se sklapaju, pazl itd.) doprinosi razvoju motorike i jačanju koordinacije oka i ruke. Proces građenja kockica razvija i prostorno mišljenje, koje, prema naučnim istraživanjima u mnogome doprinosi uspehu u oblasti prirodnih nauka - matematike, inženjerstva i tehnologije.

Doborbiti postoje i za one čiji umovi idu više u pravcu divergentnih veština. Šarene boje kockica pozitivno utiču na kreativnost, a ona pun zamah hvata prilikom „slobodnog" građenja, tj. korišćenjem kockica koje ne pripadaju određenom setu i nemaju upustva za sklapanje.

Vodeći svestki univerziteti poput MIT-a redovno koriste lego kockice kao pomagala u nastavi, kada traže od studenata da svoje ideje izraze kroz materijalne predmete. Jedna od osnovnih prednosti takvog metoda jeste razvijanje sposobnosti za rešavanje problema korišćenjem postojećih sredstava. U slučaju kada su vam samo kockice na raspolaganju, mozak vežba da dati problem rešava služeći se isključivo njima, što kasnije usvaja kao taktiku rešavanja realnih problema.

 Pored mnogobrojnih individualnih dobrobiti, ne treba izostaviti najvažniju stavku, zajedničku većini igara - razvijanje društvenih odnosa. Od roditelja koji podstiču svoju decu da se igraju kockicama, do prosvetnih radnika koji ih koriste kako bi svojim učenicima bolje preneli znanje, svi se slažu da se najbolji rezultati uvek postižu u društvu.

Danas, možda mnogo više nego u vreme kada su lego kockice prvi put napravljene, potreba za igrama u kojima se gradi, a ne uništava i u kojima se uspeh ne postiže takmičenjem, već saradnjom - postaje sve očiglednija.