субота, 14.05.2016, 00:30 -> 10:04
Извор: РТС
Аутор: Владана Рашић Драгојевић
Prestoni krst iz Jerusalima
Iz Svete zemlje, sa hadžijskih putovanja, donošeni su drveni krstovi sa sedefnim ili koštanim pločicama, na kojima su gravirane scene i ornamenti. Takav jedan krst iz Jerusalima, rađen od tisovine i drveta kruške pripada fondu Narodnog muzeja u Beogradu.
Prestoni krstovi uglavnom su rađeni od drveta, u duborezu, ponekad sa bočnim dodacima, bogato ukrašenim metalnim okovima.
Pored ovakvih krstova, iz Svete zemlje, sa hadžijskih putovanja, donošeni su drveni krstovi sa sedefnim ili koštanim pločicama, na kojima su gravirane scene i ornamenti.
Hadžije su ih dobijale kao poklone, pa su zbog svoje provenijencije poklanjani manastirima i crkvama, u kojima su posebno korišćeni i čuvani. Takav jedan prestoni krst iz Jerusalima, rađen od tisovine i drveta kruške, otkupljen je davne 1888. godine i pripada fondu Narodnog muzeja u Beogradu.
Na sedefnim pločicama ovog prestonog krsta delimično su očuvane izgravirane scene Raspeća i Vaskrsenja. Od scene Raspeća ostali su natpisi, pločice sa prikazom raširenih ruku, kao i one sa ugraviranim crtežom kratke perizome i povijenih nogu, stopala spojenih i prikovanih za krst sa dva klina. Ovakav način prikazivanja je u tradiciji vizantijske ikonografije.
U podnožju krsta predstavljena je Bogorodica sa krunom, zabrinutog lica, prekrštenih ruku, kojima drži knjigu ili savijeno platno. Na postolju je sačuvana scena Vaskrsenja: Hrist lebdi iznad otvorenog sarkofaga, desnom rukom blagosilja, a u levoj drži zastavicu sa krstom.
Na osnovu stilskih osobenosti, prestoni krst iz Jerusalima pripadao bi periodu između 18. i 19. veka.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар