Kreg Rajt otkrio da je tvorac bitkoina

Australijski preduzetnik javno priznao da je kreirao bitkoin pod pseudonimom Satoši Nakamoto. Njegovo priznanje stavilo je tačku na godine spekulisanja o tome ko je prvi došao do ideja na kojima je osnovan digitalni gotovinski sistem. Kako bi podržao svoju tvrdnju, gospodin Rajt je priložio tehničke dokaze - virtuelni novac za koji se zna da je u posedstvu tvorca bitkoina. Rajtovu tvrdnju su podržali i uvaženi članovi i vodeći developerski tim Bitkoin poslovne zajednice.

Крег Рајт открио да је творац биткоина Крег Рајт открио да је творац биткоина
Šifrovani blokovi

Rajt je otkrio svoj identitet za tri medijske kuće - „Bi-Bi-Si", „Ekonomist" i „Dži-Kju" (GQ). Prilikom sastanka sa „Bi-Bi-Sijem", Rajt je digitalno šifrovao poruke, služeći se ključevima za šifrovanje stvorenim u ranim danima razvoja bitkoina. Ključevi su neodvojivo vezani za blokove bitkoina za koje se smatralo da ih je „iskopao", tj. stvorio Satoši Nakamoto.

„Ovo su blokovi koji su korišćeni za slanje deset bitkoina Halu Finiju januara 2009. godine, što je bila prva transakcija bitkoina" ‒ rekao je Rajt tokom svoje demonstracije, uz napomenu ‒ „ja sam bio vodeća osoba, iako su mi drugi pomagali".

Rajt je objasnio da je namerno davao informacije kojima će navesti druge da kriptografski zaključe kako je on Satoši Nakamoto.

Nedugo posle Rajtove objave, Gavin Andersen, vodeći naučnik Bitkoin fondacije, putem bloga je podržao tvrdnju: „Verujem da je Kreg Stiven Rajt osoba koja je izumela bitkoin".

Međutim, ima onih koji nisu uvereni Rajtovim tvrdnjama i tehničkim dokazima. U članku o Rajtu, objavljenom u „Ekonomistu", rečeno je da još uvek nije odgovoreno na važna pitanja povodom toga da li je on bio Satoši Nakamoto. Pored toga, mnogi koji su imaju veze s bitkoinima izražavaju svoje nepoverenje preko društvenih mreža i zahtevaju još dokaza. Neki od kriptografa i developera koji su analizirali pružene podatke, navode da su imali poteškoća u dobijanju dokazivih informacija na osnovu njih. Ekspert za bezbednost Den Kaminski naveo je da je procedura gotovo „pakosno otporna" na potvrđivanje.

Kako bitkoin funkcioniše 

Bitkoin se obično definiše kao nova vrsta valute.

Bitkoine treba razumeti kao virtuelne tokene, ne materijane novčiće ili novčanice. Ipak, kao i u slučaju drugih valuta, njegova vrednost određena je time koliko su ljudi voljni da razmene za nju. Kako bi se izvela transakcija bitkoina, neophodno je preduzeti „miniranje" ili „iskopavanje" ‒ proces u kojem računar rešava zahtevan matematički problem sa šezdesetčetvorocifrenim rešenjem. Svaki rešen zadatak proizvodi jedan bitkoin, a kao nagradu, „rudar" dobija nove bitkoine. Ljudi se na taj način podstiču da proizvode računarsku snagu obrade kako bi rešili zadatke. Kako bi se nadomestila rastuća snaga računarskih čipova, težina zadataka je tako podešena da obezbedi stabilan protok bitkoina svakog dana.

Da bi dobio bitkoin, korisnik mora posedovati bitkoin adresu, niz od 27 do 34 broja, koja služi kao vrsta virtuelnog poštanskog sandučeta preko kojeg se bitkoini šalju. Budući da ove adrese nisu registrovane, svako može da ih koristi anonimno prilikom transakcija. Adrese se čuvaju u bitkoin novčanicima, preko kojih se upravlja štednjom. Oni funckionišu kao privatni računi u bankama, s tim što nestanak podataka dovodi do nestanka ušteđenih bitkoina.

Hoću da radim

Izlaženjem u javnost, Kreg Rajt se nada da će okončati nagađanja u medijima povodom identitea Satošija Nakamota. „Njujorker", „Fast kompani", „Njuzvik" (Newsweek) i mnoge druge medijske kuće sprovele su podrobna istraživanja u potrazi za tvorcem bitkoina i navele razne ljude kao potencijalne kandidate.

U decembru 2015. godine časopisi „Vajrd" (Wired) i „Gizmodo" naveli su Rajta kao kandidata nakon što su primili navodno ukradene dokumente koji upućuju na njegov anagžman na projektu. Po izlasku ovih članaka, vlasti Australije izvele su pretres Rajtovog doma. Australijska poreska uprava navela je da je pretres sproveden povodom dugosežne poreske istrage i da nije imala veze s bitkoinom. Kada je Rajt ispitan povodom pretresa, izjavio je da je sa poreskom upravom sarađivao u potpunosti. „Advokati pregovaraju s njima o tome koliko sam dužan da platim", rekao je.

Bitkoini se danas prihvataju kao način plaćanja za široki spektar dobra i usluga - od međunarodnih novčanih transakcija do otkupa za podakte šifrovane računarskim virusima. Trenutno postoji oko 15,5 miliona bitkoina u opticaju. Svaki vredi otprilike 449 dolara.

Smatra se da je Satoši Nakamoto sakupio oko milion bitkoina, što bi značilo da je njegova neto vrednost, kada bi se prevela u gotovinu, bila oko 450 miliona dolara.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 13. април 2025.
23° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом