Kupci "merkaju" državne njive

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, oko 430 hiljada obradivog zemljišta je u državnom vlasništvu. Najviše takvih oranica nalazi se u Vojvodini.

Za sada ih uglavnom obrađuju zemljoradnici koji imaju potrebnu mehanizaciju i materijalne mogućnosti da za njeno korišćenje plaćaju predviđenu nadoknadu.

"Uzimam i državnu zemlju u zakup, 70 i nešto hektara. Već tri godine je obrađujem i redovno plaćam zakupninu, koja me ove godine staje oko 700 hiljada dinara. Ako bi država prodavala zemlju, zainteresovan sam da je kupim, zavisi od cene, kaže Petar Petronijavić iz Jakova.

Privatizacijom, domaće i strane firme uknjižile su na svoje ime desetine hiljada hektara plodne vojvođanske zemlje. Novi zemljoposednici traže da se što pre proda državna zemlja jer bi, kako kažu, budući vlasnici bolje brinuli o njoj.

Posle potpisivanja Sporazuma o pročetku pregovora o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, Srbija se obavezala da će četiri godine posle početka pregovora dozvoliti i strancima da kupuju naše njive. Takav recimo, po državu ne baš prihvatljiv potez, kako ističu stručnjaci, nije uradila nijedna zemlja koja je bila kandidat za članstvo.

"Tu obavezu odložiti zbog toga što stranci dolaze da kupe zemlju jeftino da bi kasnije s njom špekulisali. Hektar zemlje se danas u Srbiji prodaje po pet hiljada evra, a u EU je od 50 do 70 hiljada evra", napominje Branislav Gulan iz Privredne komore Srbije.

Ipak, oranice u Zapadnoj Evropi mnogo su pristupačnije farmeru, putevi su dobri i voda je blizu, a zbog intenzivne proizvodnje niko ih i ne prodaje.

Stručnjaci poručuju da treba sačekati sa prodajom državne zemlje i zbog restitucije, ali i da se sačeka bolja cena. Do tada, kako kažu, oranice treba davati u zakup po tržišnim cenama.