четвртак, 08.12.2022, 16:55 -> 16:56
Извор: РТС
Аутор: Маша Ивков
Zbog belog duda i svile nekad je mogla glava da se izgubi
Malo ljudi zna da je, pre vinogradarstva, Vršac bio deo Puta svile, a da je svilarstvo bila najrazvijenija privredna grana. Ovim zanatom bavila se većina stanovništva, a Vršac je bio centar svile za Evropu.
Bilo je to pre 300 godina kada su u Vršac svilarski zanat doneli Nemci iz okoline Rajne, iskoristivši neplodno tlo za sadnju dudova, uzgoj svilenih buba i proizvodnju svile.
„Velika zasluga pripada i čuvenoj vladarki Mariji Tereziji kada je donesena odluka da se svilara iz Temišvara prenese u Vršac 1773. godine i zapravo Vršac je tada postao centar svilarstva u čitavoj carevini“, kaže Ivana Ranimirov, direktorka Gradskog muzeja.
Svaka kuća morala je da ima zasađenih 10 dudova, jaja svilene bube dobijala su se besplatno, a devojke su obučavane za razvoj svilenih niti.
„Navodno postojala je i jedna veoma stroga mera – pretnja smrću za svakog ko bi se usudio da poseče drvo belog duda“, objašnjava Ranimirovićeva.
Najcenjeniji u tom poslu bio je poznati apotekar Jozef Hercog, koji je imao i privatni zavod za svilu. Njegova udovica Eva 1851. godine na izložbi u Londonu dobila je zlatnu medalju za sirovu svilu.
„Sama činjenica koliko je svilarstvo bilo razvijeno i značajno govori u prilog tome da je u školama širom Vojvodine svilarstvo bilo obavezan predmet. Takođe, plakati za naše pozorište su rađeni od svile, odnosno svila je korišćena kao materijal za štampanje i to predstavlja najstarije pozorišne reklame u našoj zemlji“, rekao je Stefan Mavrović, istoričar vršačkog Gradskog muzeja.
U prošlosti, gotovo sva naseljena mesta južnog Banata imala su svoju dudaru. Rasadnici su brojali na hiljade stabala i bili su pravo bogatstvo i ponos ovog dela Banata i generacija koje su brinule o njima.
Masovonom raskrčavanju dudova odolela su samo stabla koja se nalaze na putu između Vršca i Bele Crkve.
Ti dudovi jedini su svedoci istorije svilarstva ovog kraja. Danas naravno, nemaju ulogu u proizvodnji svile, ali služe kao vetrozaštitini pojas.
Svilastvo u Vršcu potpuno je zamrlo u drugoj polovini 19. veka kada primat preuzima vinogradarstvo, jer je proizvodnja vina bila rentabilnija pa su tada stabla dudova zamenili čokoti vinove loze.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 2
Пошаљи коментар